Crkvena zbivanja u Hrvatskoj

Prateći tijek postotaka o izašlim na izbore te potom brojenje glasova, svatko se osjećao onako kako je prema svojim uvjerenjima nasađen. I komentari su u inozemnim novinama slični njihovim željama da ljevica preuzme vodstvo u Hrvatskoj. Na hrvatskim se portalima već naziru i upozorenja novoj vladi koja još nije ustrojena. No Europa više prati ono što se događa u Rusiji ili u Berlinu i Parizu glede dogovaranja gospodina Sarkozyja i gospođe Merkel. Svatko na neki način traži neku sigurnost. Ne samo oni koji su izgubili, nego još više oni koji odniješe pobjedu. A toga će im traženja u dojdućim danima, kako kažu gradišćanski Hrvati, biti itekako potrebno. Mi vjernici dobro znamo da ovih dana očekujemo Božić i u toj pripravi na taj Božji silazak među nas očitavamo i svoj sadašnji trenutak istinske zauzetosti za opće dobro. To želimo i svim političarima.
No više o tome i drugim crkvenim zbivanjima Božica Bartovčak:
Prema posljednjim neslužbenim podacima Državnog izbornog povjerenstva, nakon obrađenih 90% biračkih mjesta na izborima za 7. Saziv hrvatskoga sabora Kukuriku koalicija osvaja 80 mandata, HDZ 47 mandata, uključeno s mandatima iz dijaspore, a, HDSSB i Laburisti su osvojili 6 mandata, don Ivan Grubišić sa svojim Savezom za građansku i etičku državu ima 2 mandata, te HSP AS/HČSP Ruže Tomašić po 1. Prema pokazateljima najlošiji rezultat zabilježili su HSS s jednim mandatom i HSLS bez mandata u saboru. Usprkos euforičnim izjavama portal hrvatske radio televizije donosi djelovanje izbora na ekonomske pokazatelje te piše kako se očekivalo da će promjena vlasti na jučerašnjim parlamentarnim izborima pozitivno utjecati na Zagrebačku burzu, no današnji podaci pokazuju tek nezamjetni rast. Neki ekonomski analitičari smatraju da do ovog rasta nije došlo samo zbog promjene vlasti na jučerašnjim izborima, već pod utjecajem više faktora. Prvenstveno prošlotjedne koordinirane akcije svjetskih središnjih banaka koje su odlučile osloboditi dodatnu likvidnost u financijski sustav te prihvaćanje ugovora o pristupanju Hrvatske EU-u.
No, što donose crkvene vijesti?
Varaždinski biskup Josip Mrzljak upravo dok ovo javljamo u zatvorskoj kapeli blaženog Alojzija Stepinca u Kaznionici u Lepoglavi predvodi misno slavlje na 60. obljetnicu Stepinčeva izlaska iz zatvora iz kojeg je nakon petogodišnjeg sužanjstva prebačen u kućni pritvor u rodni Krašić. Biskup Mrzljak ujedno je u zatvoru pohodio Stepinčevu spomen-ćeliju u kojoj će se postaviti velika slika oltara sv. Josipa na kojem je kroz dane lepoglavskog tamnovanja misu slavio zagrebački nadbiskup Alojzije Stepinac, a danas se taj oltar nalazi u župnoj crkvi u Lepoglavi.
A prvi stalni đakon Varaždinske biskupije Miljenko Flajs zaređen je po rukama varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka u nedjelju 4. prosinca u župi sv. Nikole u Koprivnici. Na svečanom euharistijskom slavlju, koje je predvodio varaždinski biskup, koncelebrirali su ravnatelj Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu i voditelj formacije trajnih đakona dr. Tomislav Markić, dekan Koprivničkoga dekanata mons. Leonard Markač i tridesetak svećenika. Bili su nazočni i prijelazni đakoni Varaždinske biskupije te trajni đakoni i kandidati za trajni đakonat Zagrebačke metropolije.
Biskup Mrzljak istaknuo je kako je to ređenje novog đakona, koji će trajno, doživotno biti u toj službi, zaista važan povijesni događaj, kako za župu tako i za Varaždinsku biskupiju. Biskup je istaknuo "Od sada će imati sakrament svetoga reda, a sakramenti su vidljivi znakovi Božje nevidljive prisutnosti, to je pak poseban znak milosti. Možda mi ponekad premalo računamo na to bogatstvo milosti Božje koje primamo u sakramentima, nekako se više uzdamo u svoje snage, svoje ljudske sposobnosti, a premalo računamo da zapravo Bog djeluje preko nas. To je Božja milost".
U ordinarijatu u Gospiću u subotu 3. prosinca održana je pod predsjedanjem gospićko-senjskog biskupa Mile Bogovića sjednica odbora komisije HBK za martirologij a vezano za održavanje simpozija pod nazivom "Žrtve komunističkog režima" koji će se na proljeće održati u Zagrebu. Odbor čine uz predsjednika Komisije za martirologij biskupa Bogovića i dr. Jure Krišto iz Hrvatskog instituta za povijest, dr. fra Miljenko Stojić iz Hercegovačke franjevačke provincije i voditelj postulature za proglašenje mučenicima fra Leona Petrovića i 66 hercegovačkih franjevaca te profesor na povijesti pri KBF-u Sveučilišta u Splitu dr. Josip Dukić. Odbor je raspravljao o temama simpozija koji će se održati u travnju a teme će biti: o korijenima zločina, o zločinima i žrtvama na prostoru Hrvatske i Bosne i Hercegovine, o postupcima za proglašenje mučenika u biskupijama i provincijama te o istraživanjima žrtava i mučenika. Isto se tako raspravljalo kakvo je stanje u odnosu na poštovanje prema žrtvama II. svjetskog rata.
U župi Postira na otoku Braču u subotu 3. prosinca pokopan je svećenik Hvarsko-bračko-viške biskupije don Josip Jelinčić. Preminuo je u 77. godini života i 52. godini svećeništva. U nazočnosti članova pokojnikove obitelji, brata Šime i sestara Jelke, Marice, Marije i Ruže, i rodbine, nekoliko bogoslova, većeg broja redovnica i mnoštva vjernika s otoka Hvara euharistijsko slavlje u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja predvodio je biskup Slobodan Štambuk. Koncelebriralo je više od dvadeset svećenika. Liturgijsko pjevanje predvodio je župni zbor "Karmel" pod ravnanjem maestre Margarete Vukojević i uz orguljsku pratnju studenta medicine i glazbe Marina Čarga. Na početku mise generalni vikar i župnik Jelse i Pitava don Stanko Jerčić pročitao je pokojnikovu oporuku. Biskup Štambuk u homiliji je napomenuo kako je 2. prosinca u hvarskoj katedrali sa svećenicima otoka Hvara predvodio pjevanje Jutarnje. Potom je bio ispraćaj pokojnog Joze. Istaknuo je veliko zadovoljstvo što je neobično veliki broj Hvarana, naročito muškaraca, bio na ispraćaju, premda je bilo premalo vremena za obavještenje o ispraćaju. U ispraćaju je sudjelovalo šezdesetak predstavnika dviju hvarskih bratovština, sv. Križa i sv. Nikole. I na Docu, pristaništu trajekta, okupilo se mnoštvo Hvarana. Razlog za to je, objasnio je biskup Štambuk, dugogodišnja intenzivna don Jozina brižnost prema bolesnicima i stalna spremnost i raspolaganje ljudima za ispovijed. Trudio se biti blizak i povezan s ljudima, a oni su to osjetili i na ispraćaju mu svojom masovnom nazočnošću zahvalno odgovorili. Na kraju misnog slavlja nekoliko riječi o pokojniku rekao je i župnik domaćin don Ante Tonči Jelinčić. Josip Jelinčić rođen je u Postirima na otoku Braču 3. listopada 1934. u obitelji Joze i Franke r. Vlahović koji su rodili osmero djece. Osnovnu školu završio je u rodnom mjestu. Nakon tri godine boravka u sjemeništu u Splitu i jedne godine u Pazinu studira bogosloviju u Đakovu gdje je zaređen za svećenika 29. lipnja 1959. godine. Poslije mlade mise studira još jednu godinu. Godine 1960. postaje župnik Ložišća i Bobovišća na otoku Braču. Godine 1965. imenovan je za župnika Bogomolja i Gdinja na otoku Hvaru. Godine 1968. postaje župnikom župa Pražnice i Gornji Humac na otoku Braču. Godine 1971. dolazi u Hvar gdje u zgradi Biskupskog ordinarijata ostaje sve do svoje iznenadne smrti 1. prosinca ove godine. U Hvaru je, po potrebi, uvijek u svemu bio voljan zamijeniti župnika. Prvih petnaestak hvarskih godina kapelan je hvarskih benediktinki. Brinuo se za kuću Biskupskog ordinarijata i s velikom ljubavlju radio u kućnom vrtu. Bio je tajnik biskupu Celestinu Bezmalinoviću i biskupu Slobodanu Štambuku. Bio je jedan od dvanaest živućih svećenika iz župe Postira. Umro je u biskupskoj kapelici u popodnevnim satima moleći se ispred oltara.