U Rimu održan III. svjetski kongres o dušobrižništvu stranih studenata

Papa Benedikt XVI. susreo se 2. prosinca sa sudionicima III. svjetskog kongresa o dušobrižništvu stranih studenata, koji je održan u Rimu na poticaj Papinskoga vijeća za dušobrižništvo selilaca i putnika. Sveti se Otac pritom posebno osvrnuo na vrednotu susreta kulturā, te poželio da mladi naraštaji imaju potrebnu potporu u suočavanju s izazovima globaliziranoga i sekulariziranoga svijeta.
Poželjevši studentima iz raznih zemalja da postanu protagonisti u poslanju Crkve, Papa je ih je ohrabrio da iskoriste vrijeme studija kako bi rasli u poznavanju Krista i ljubavi prema Njemu, dok prolaze putom svojega intelektualnoga i kulturnoga obrazovanja. Čuvajući svoju baštinu mudrosti i vjere u iskustvu obrazovanja u inozemstvu, imat ćete dragocjenu prigodu za univerzalnost, prijateljstvo, ali i prenošenje Evanđelja – istaknuo je Papa te dodao da je susret kulturā bitna stvarnost u naše doba, kao i za budućnost ljudskoga roda i Crkve.
Otvorenost među kulturama danas je više nego ikada povlašteni prostor za dijalog među onima koji se zauzimaju u traženju istinskoga humanizma – rekao je potom Sveti Otac ističući da se susret kulturā, budući da su mu u temelju ljudska i kršćanska načela, posebno ima ohrabrivati i podupirati na sveučilišnom području, kako bi izrastao nov naraštaj sposoban za dijalog i rasuđivanje. Strani studenti, naime, imaju sposobnosti da, svojim intelektualnim, kulturnim i duhovnim odgojem, postanu tvorci i protagonisti svijeta čovječnijega lica – istaknuo je Sveti Otac.
Primijetivši potom da su zbog nedostatka stručnoga obrazovanja, te društvenih i političkih napetosti, strani studenti sve veća stvarnost u okviru velike pojave migracija, Papa je istaknuo da im je stoga važno pružiti zdravu i uravnoteženu intelektualnu, kulturnu i duhovnu pripravu, kako ne bi postali žrtva bijega mozgova… Nego – dodao je - neka oblikuju društvenu i kulturnu važnu kategoriju, u vidiku njihova povratka u zemlju iz koje dolaze, te pridonesu uspostavljanju kulturnih, društvenih i duhovnih mostova sa zemljama koje ih primaju. Sveučilišta su pozvana biti radionice čovječnosti – istaknuo je Papa – i to pružajući programe i kolegije koji potiču mlade studente u traženju ne samo stručne spreme, nego i odgovora na pitanje sreće, smisla i punine, koje boravi u ljudskom srcu.
Sveučilišni je svijet za Crkvu povlašteni prostor za evangelizaciju – primijetio je potom Sveti Otac. Veleučilišta kršćanskoga nadahnuća, kada su vjerna svojemu identitetu, postaju mjesta svjedočanstva, gdje se može susresti i upoznati Isusa Krista, gdje se može osjetiti Njegova nazočnost koja pomiruje, smiruje i ulijeva novu nadu. Širenje „slabih“ ideologija na različitim područjima društva – prema Papinim riječima - potiče kršćane na novi zanos na intelektualnom području.
Podsjetivši potom na važnost promicanja odgojne sredine u kojoj zajedno djeluju intelektualni odgoj, etička dimenzija i vjersko zalaganje, Sveti je Otac istaknuo da susret sveučilištaraca pomaže otkriti i vrjednovati skriveno blago svakog stranog studenta u ljudskom, kulturnom i duhovnom obogaćivanju. Mladi kršćani koji dolaze iz različitih kultura, ali pripadaju jednoj jedinoj Kristovoj Crkvi, mogu pokazati da je Evanđelje Riječ nade i spasenja za ljude svih narodā i kulturā, svih dobi i svakog vremena, kao što sam istaknuo i u svojoj nedavnoj apostolskoj pobudnici 'Africae munus' – rekao je na kraju Sveti Otac.