Papa primio u audijenciju sudionike plenarne skupštine Međunarodnoga teološkog povjerenstva
Vjernicima su potrebni teolozi koji rade u zajedništvu s Crkvom – istaknuo je Benedikt
XVI. govoreći članovima Međunarodnog teološkog povjerenstva koje je prije podne primio
u audijenciju u prigodi njihove plenarne skupštine. Papa je potvrdio važnost sklada
između vjere i razuma protiv svakovrsnog fanatizma, potom se osvrnuo na socijalni
rad Crkve, koji – kako je rekao – nikada nije teoretski nego je u prvom redu evanđeosko
svjedočenje. Crkvi je potrebno stručno i vjerno promišljanje teologa – ustvrdio
je Benedikt XVI. naglašavajući potrebu vjernosti teološkog istraživanja Crkvenom učiteljstvu.
Bez zdravog i snažnog teološkog promišljanja Crkva ne bi mogla u cijelosti objasniti
sklad između vjere i razuma. Istodobno bez vjerodostojno življenog zajedništva s Crkvom
i prihvaćanja njezina učiteljstva, kao životnog prostora vlastitog postojanja, teologija
ne bi mogla prikladno objasniti dar vjere – kazao je Sveti Otac. U ovo vrijeme
približavanja Božića, teolog ima biti čovjek došašća, nadahnjujući nadu iščekivanja
– kazao je Benedikt XVI. osvrćući se na monoteizam, jednu od tema plenarne skupštine
Teološkog povjerenstva, koji je u kršćanstvu, osvijetljen svjetlom Presvetoga Trojstva.
Papa je poželio da „trojstvena objava“ bude u središtu kršćanske teologije. Premda
etnički i vjerski sukobi u svijetu otežavaju shvaćanje posebnosti kršćanske misli
o Bogu i o humanizmu koji se na njemu nadahnjuje, u imenu Isusa Krista mogu ljudi
upoznati istinu o Bogu Ocu prema kojemu Duh Sveti usmjeruje svako stvorenje – primijetio
je Benedikt XVI. Papa je istaknuo da je „trojstveni monoteizam istinski izvor
osobnoga i općeg mira“, te da je polazište svekolikog kršćanskog teološkog promišljanja
o toj božanskoj objavi. Ističući da je katolička teologija oduvijek bila, kako potvrđuje
povijesna uloga sveučilišta, pozorna na vezu između vjere i razuma, rekao je da je
danas više nego ikad potrebna katolička teologija da se znanostima omogući sklad i
da se izbjegnu opasna zastranjivanja religije koja su protivna razumu također i razuma
koja su u opreci s religijom – ustvrdio je Sveti Otac. Papa se u govoru osvrnuo
i na socijalni nauk Crkve, o čemu se također raspravljalo na plenarnoj skupštini.
Socijalno zauzimanje Crkve – kako je rekao – nije samo ljudsko, niti je neka socijalna
teorija. Preobrazba društva koju su kršćani iznjedrili tijekom stoljeća zapravo je
odgovor na Gospodinov dolazak u svijet, a svjetlo te Istine i Ljubavi prosvjetljava
svaku kulturu i društvo – rekao je Sveti Otac dodajući: I s onima koji ne dijele
našu vjeru moramo u potrebnoj suradnji za opće dobro obrazložiti istinske i vjerske
razloge svojega socijalnog rada, isto kao što očekujemo da i drugi objasne svoje razloge,
kako bi se suradnja odvijala u jasnoći. Tko je shvatio temelje socijalnog kršćanskog
zauzimanja u tome će otkriti poticaj da u obzir uzima i samu vjeru u Isusa Krista
– zaključio je Benedikt XVI.