O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za ustanove posvećenog života i družbe apostolskog života dubrovački biskup Mate Uzinić uputio je izraze sućuti u povodu nasilne smrti s. Lukrecije Mamić provincijalnoj glavarici Družbe službenica milosrđa u Splitu s. Luciji Baturini. U pismu biskup Uzinić piše: „Svaka smrt, osobito nasilna, bolno je iskustvo pred kojim ostajemo zatečeni, koliko god da se pripremamo i da vjerujemo u vječnost. Takva je i nasilna smrt s. Lukrecije Mamić koje se s poštovanjem sjećaju i vjernici Dubrovačke biskupije, u kojoj je jedno vrijeme također djelovala. Koliko god da je njezina nasilna smrt, a zbog poslanja koje je vršila s pravom možemo reći i mučenička smrt, vijest koja puni novine, ona nažalost nije ništa novo u našem svijetu i vremenu, nešto što se inače ne događa. S. Lukrecija je samo još jedna u nizu onih koji su ubijeni zbog dobra koje su željeli donijeti i donosili konkretnom čovjeku uime Isusa Krista. U tom je tragedija njezine smrti, jer ona je znak da se kršćani i dalje ubijaju samo zato što su kršćani i što kao kršćani žele činiti dobro, ali u tom je i zalog budućnosti, znak da ta smrt nije i neće ostati besplodna niti za Katoličku Crkvu i osobito Družbu službenica milosrđa, a niti za Burundi kojemu je služila i našu Domovinu koju je na svoj način predstavljala, jer kako je pisao Tertulijan, 'krv mučenika sjeme je novih kršćana'". Izražavajući sućut provincijalki, svim redovnicama Družbe Službenica milosrđa i obitelji s. Lukrecije, dubrovački biskup istaknuo je „i svoju duboku radost što pripada Crkvi kojoj je pripadala i u ime Isusa Krista služila s. Lukrecija“. „U ime te radosti, u ovim bolnim trenucima želim biti ne samo dionik suosjećanja, nego i kršćanske vjere u Isusa Krista i njegovo uskrsnuće. Tu vjeru je s. Lukrecija životom propovijedala i u prvoj nedjelji došašća koja nas je pozvala na budnost spremno dočekala. Neka joj Gospodin, koji je nije našao zaspalu nego budnu, bude nagrada“ – stoji u sućuti dubrovačkog biskupa Mate Uzinića.
Lijes s tijelom sestre Lukrecije Mamić danas je stigao u Milano, a sutra će biti dopremljen u Split. Posljednji ispraćaj sestre Lukrecije bit će u ponedjeljak, 5. Prosinca, u 14.30 sati na splitskom groblju Lovrinac. Svetu Misu zadušnicu i sprovodne obrede predvodit će splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić.
Zadarski nadbiskup Želimir Puljić primio je prošloga utorka predstavnike Misije Ureda OESS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) u Hrvatskoj. Taj Ured, naime, djeluje u sklopu mandata ograničene izborne promatračke misije koja će pratiti održavanje parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, 4. prosinca. Voditelj misije veleposlanik Geert Hinrich Ahrens u razgovoru je istaknuo kako su izbori još jedan od izazova za potvrdu poštivanja ljudskih prava, osobito manjina. Nadbiskup Puljić izrazio je pak zadovoljstvo suživotom katoličkih i pravoslavnih vjernika na zadarskom području, kao i uvjerenje da na izbornim mjestima neće doći do izgreda. Nadbiskup smatra da je hrvatski narod uvijek pokazivao visok stupanj snošljivosti prema pripadnicima drugih naroda; štoviše, Hrvati su u svojoj zemlji pretrpjeli agresiju i doživjeli strašne zločine za koje nitko od odgovornih još nije pravno sankcioniran. Nadbiskup Puljić također je spomenuo – kao ekumensku gestu i značajan mironosni trenutak – nedavnu primopredaju moći sv. Šimuna Grčko-pravoslavnom patrijarhatu u Jeruzalemu, svečanost koja je u zadarskom svetištu sv. Šime okupila katoličke i pravoslavne vjernike, među kojima i dalmatinskog episkopa Fotija.
Vremenita dobra Crkve bila su tema kulturne tribine Teologije u Rijeci, održane 29. studenog u dvorani Nadbiskupskoga doma. O odnosu Crkve prema materijalnim dobrima s pravnog i moralnog stajališta govorili su mr. Emil Svažić i dr. Josip Grbac, profesori Teologije u Rijeci. Mr. Svažić objasnio je kako Crkva mora posjedovati vremenita dobra kako bi mogla ostvariti svoje poslanje. Vremenita dobra služe za bogoštovlje, zbrinjavanje crkvenih službenika i karitativno djelovanje, a te svrhe ozakonjuju i opravdavaju njihovu upotrebu – pojasnio je mr. Svažić. Moralni vid upravljanja materijalnim dobrima produbio je dr. Grbac, podsjetivši odmah kako moral zahvaća daleko šire od zakonskih okvira, pa se tako svaki čovjek mora zapitati je li sve ono što je sukladno zakonu ujedno moralno dobro. To se uvijek trebaju zapitati i oni koji upravljaju crkvenim dobrima – kazao je predavač, istaknuvši da je Crkva javna ustanova te da crkvena dobra moraju služiti zajednici. U tome je smislu nužno poštivati moralne smjernice za upravljanje materijalnim dobrima, što onda uključuje i potrebnu stručnost te načela supsidijarnosti i solidarnosti. Dok ne bude toga, crkvena će dobra u mnogim slučajevima biti balast koji umanjuje vrijednost onih mnogih dobrih djela koja se čine – zaključio je dr. Grbac.