O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Hrvatski državni sabor donio je 1999. godine Odluku o proglašenju 18. studenog Danom sjećanja na žrtvu Vukovara 1991. godine, kojom je određeno na dostojanstven i primjeren način odati počast svim sudionicima obrane Vukovara – grada simbola hrvatske slobode. Ovogodišnje geslo obilježavanja Dana grada uzeto je iz pjesme Gabi Novak koja govori o „Hrabrim ljudima!“ Sutrašnji program započinje u 10 sati u dvorištu Opće bolnice u Vukovaru, a potom kreće Kolona sjećanja ulicama grada prema Memorijalnom groblju. U 12.30 sati predviđena je molitva za sve žrtve iz Domovinskog rata koju će predvoditi đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić. U 13 sati misu predvodi vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, a suslavit će i drugi pridošli biskupi i svećenici. Organizacijski Odbor moli sve hrvatske građane da toga dana u večernjim satima upale svijeće u svojim domovima kao sjećanje na žrtvu grada Vukovara za Hrvatsku.
U Škabrnji, koja sutra također obilježava 20. godišnjicu stradanja, Svetu Misu u župskoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, u 11 sati, predvodi zadarski nadbiskup Želimir Puljić.
Križevački vladika Nikola Kekić uputio je 12. studenog svim vjernicima poslanicu u povodu velikoga jubileja Križevačke eparhije – 4 stoljeća života Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj. Vladika u poruci najprije ističe Božju ljubav i prijateljstvo prema čovjeku, čak i kada se čovjek odmeće od Boga. „Sin Božji utjelovio se i postao čovjekom Isusom... Znao je Isus da će se u njegovoj Crkvi kroz cijelu povijest do svršetka svijeta pojavljivati lažni proroci i vuci grabežljivi koji će nastojati Crkvu razjediniti i uništiti.“ Povijesni tijek i razvoj Crkve potvrdio je Isusove riječi, međutim, uvijek je bilo u Crkvi ljudi vođenih Duhom Svetim koji se nisu mirili s grijesima svojih predaka, nastojeći naći načine ponovne uspostave zajedništva u razjedinjenoj Crkvi. „Mi pripadnici današnje Križevačke eparhije prisjećamo se velikih ljudi koji su prije punih 400 godina na ovim našim prostorima u teškim društvenim vremenima uspjeli ostvariti Isusovu želju 'da budu jedno' (Iv 17, 11). Daleke 1611. godine čovjek velike vjere i pouzdanja u Božju Providnost biskup Simeon Vratanja, u potpunosti predan ovim Isusovim riječima, dobivši u manastiru Marči privolu svoga klera i narodnih starješina, pošao je u Rim s tadašnjim rimskim biskupom papom Pavlom V. obnoviti crkveno zajedništvo. Međutim, kasnije se našlo ljudi koji su, vođeni više raznim zemaljskim i političkim interesima negoli crkvenim, radili na rušenju uspostavljenog crkvenog zajedništva. Tom rušilačkom djelovanju suprotstavili su se žumberački Uskoci na čelu sa svojim hrabrim i nepokolebljivim marčanskim biskupima“ – podsjeća vladika Kekić. „Mi, njihovi nasljednici i budni čuvari katoličkoga zajedništva, danas Bogu uzdižemo svoje zahvalne molitve za marčanske i križevačke biskupe - te hrabre pastire naše, za stotine svećenika koji su ljubili Kristovu Crkvu, neki sve do mučeništva, za redovnike muške i ženske grane te za tolike nepokolebljive vjernike. Bez istinske i duboke vjere u Boga živoga i povjerenja u pastire naše Grkokatoličke Crkve pod vodstvom rimskih biskupa Crkva na ovim našim prostorima ne bi danas disala na oba plućna krila (bl. papa Ivan Pavao II.)“ – ističe vladika, izražavajući na kraju vjeru i nadu da će i novi naraštaji nastaviti žarko ljubiti Boga i svakog čovjeka, časno i ponosno čuvajući puno zajedništvo s Rimskim biskupom, „u istinskom traženju puta do punog zajedništva i svih ostalih kršćana“.
Blagdan prvoga hrvatskog kanoniziranog sveca – Nikole Tavelića – prošloga je ponedjeljka, 14. studenog, svečano proslavljen u njegovu nacionalnom svetištu, uz samostan svetoga Frane u Šibeniku. Misno slavlje predvodio je šibenski biskup Ante Ivas, istaknuvši da je primjer svetog Nikole Tavelića aktualan, suvremen i izazovan. Na blagdan svetog Nikole Tavelića slušamo evanđelje koje nas upozorava da se ni mi danas ne zastidimo Boga i Božjih zakona pred nikim, kako je to učinio i naš svetac u svoje vrijeme. To nam je svima poticaj da se i sada, birajući na predstojećim važnim parlamentarnim izborima ne posramimo i ne zatajimo svoja kršćanska i ljudska uvjerenja: da je ljudski život najveća vrijednost i da ga je nužno zaštititi od začeća do prirodne smrti; da je temelj života i društva obitelj utemeljena na braku između muškarca i žene; da su potrebne čvrste zakonske odredbe koje obitelj podupiru u zadaći rađanja i odgoja djece; da se ne odričemo prava na kršćanski odgoj svoje djece, kako u kući tako i u školi, i prava zalagati se za cjeloviti rast osobnosti djece i mladih, uključujući i kršćanski svjetonazor; da se ne odričemo prava da biramo one koji će istinito, a ne samo deklarativno štititi dostojanstvo radnika i poslodavca, poštivati nedjelju kao dan Gospodnji, dan koji je više od neradnog dana – poručio je biskup Ivas. Bog nam je povjerio i brigu za Hrvatsku – nastavio je – od brige za ljude do brige za prirodna bogatstva. Tijekom stoljeća darovao nam je i uzore u hrvatskim velikanima duha, iz gospodarskoga, političkog, znanstvenog i opće-kulturnog života, koji se nisu štedjeli u svome domoljublju. Na prvome su mjestu svetački likovi, među kojima danas ističemo Tavelića, Stepinca, Banića. Uz njih kao izniman primjer takvoga darivanja, pred nama su hrabri branitelji, koji su tijekom nasrtaja na slobodu i temeljne ljudske vrijednosti posvjedočili sebedarjem i odgovornošću – zaključio je šibenski biskup Ante Ivas.