Okoliš i siromaštvo u središtu su Izvještaja o ljudskom razvoju koji je 2. studenog
predstavljen u Kopenhagenu. Norveška i Demokratska Republika Kongo, na prvom su i
posljednjem mjestu na ljestvici koju je sastavila Organizacija ujedinjenih naroda
na temelju pokazatelja o zdravstvu, obrazovanju i jednakosti između muškarca i žene. U
godišnjem izvještaju naslovljenom „Održivost i pravednost: bolja budućnost za sve“
Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) upozorava da su potrebne hrabre mjere
kako bi se usporile klimatske promjene, te da se imaju smanjiti nejednakosti unutar
i među nacijama, i to počevši od zdravlja, obrazovanja i jednakosti između muškarca
i žene, uz mjerila važna za proizvodnju energije i zaštitu ekosustava kako bi se promicao
opći razvoj. Unatoč napretku nekih gospodarskih pokazatelja, raspodjela je prihoda,
naime, pogoršana, te milijarda i pol ljudi danas još uvijek živi bez električne energije.
Program Ujedinjenih naroda za razvoj potom traži da se razmotri porez na financijske
ili međunarodne valutne transakcije kako bi se poduprla borba s klimatskim promjenama
i krajnjom bijedom. Autori se istraživanja boje da bi nekontrolirano uništavanje okoliša
moglo učiniti uzaludnim zauzimanje za suzbijanje gladi u cijelom svijetu, i povisiti
cijene prehrambenih proizvoda čak za 50%, što bi imalo zastrašujuće posljedice posebno
u južnoj Aziji i subsaharskoj Africi. Na popisu 187 promatranih država, na prvim mjestima
- po Pokazatelju ljudskoga razvoja koji se temelji na zdravstvu, obrazovanju i dohotku
– ove se godine nalaze Norveška, Australija i Nizozemska. Na posljednjem je mjestu
Demokratska Republika Kongo, kojoj prethode Burundi, Niger i drugih sedam zemalja
subsaharske Afrike. Međutim, ako se ocjenjuju nejednakosti među građanima u raznim
zemljama, onda Sjedinjene Države padaju s četvrtoga na 23. mjesto, Kanada sa 6. na
13., dok se Švedska, primjerice, s 10. mjesta uspinje na peto. Na trećoj ljestvici,
onoj o nejednakostima među spolovima, na kojoj su uzete u obzir godine školovanja,
nazočnost u parlamentu i sudjelovanje na tržištu rada, Švedska je na prvom mjestu,
dok je najgore stanje u Jemenu, gdje manje od 8% žena ima završenu srednju školu,
manje od 1% posto ih je u Parlamentu, a samo 20% žena u radnoj dobi ima plaćeni posao.
Put je jednakosti, dakle, među svim muškarcima i svim ženama u svijetu još vrlo dalek.