Sveti je Otac u pratnji kardinala Bertonea, državnoga tajnika, i dobrim dijelom Rimske
kurije, te predsjednikom Talijanske biskupske konferencije Angelom Bangnascom danas
u osam sati vlakom krenuo iz Vatikana prema Asizu, gdje su se pod geslom „hodočasnici
istine, hodočasnici mira“ okupili predstavnici raznih religija, svijeta kulture i
nevjernika na promišljanje i molitvu za mir. U svome je govoru u bazilici Svete
Marije od Anđela Benedikt XVI. podsjetio na prvi molitveni skup u Asizu, kada su predstavnici
velikih svjetskih religija prije 25 godina zajedno molili za mir u svijetu, te se
zapitao o današnjem stanju mira. Podsjetio je na pad Berlinskoga zida, rekavši da
je želja naroda da budu slobodni bila jača od arsenala nasilja. Što se dogodilo nakon
pada Berlinskoga zida? Nažalost, ne možemo tvrditi da su zavladali sloboda i mir,
jer se još vode ratovi, a nasilje je također obilježje našega svijeta – ustvrdio je
Benedikt XVI. Sloboda je dragocjeno blago, ali slobodni je svijet bez smjernica,
mnogi slobodu krivo shvaćaju, misle da su slobodni i u nasilništvu. Nesloga se očituje
u novim i zastrašujućim oblicima, stoga se borba za mir mora odnositi na sve. Papa
je ustvrdio da postoje dva posvema oprečna oblika nasilja i nesloge, s jedne strane
je terorizam koji opravdava svaki oblik nasilja. Znamo da se terorizam često opravdava
religijom, u tom slučaju religija nije u službi mira, nego je u službi nasilja – kazao
je Benedikt XVI. Kritičari religije tvrde, počevši od prosvjetiteljstva, da je
religija glavni uzrok nasilja i stoga su poticali neprijateljstvo prema religiji.
Tvrdnja da religija potiče nasilje mora nas kao vjernike vrlo zabrinjavati. Predstavnici
su religija, sabrani u Asizu 1986. godine, kanili reći, a mi također potvrđujemo da
nasilje ne pripada pravoj naravi religije, nego je njezino izopačivanje i pridonosi
njezinu uništenju. Neki pak na to odgovaraju primjedbom: tko određuje pravu narav
religije, ili postoji li zajednička narav religije. S tim se upitima moramo suočiti
ako se kanimo suprotstaviti vjerskom nasilju – upozorio je Sveti Otac i dodao: U
tome kontekstu valja istaknuti temeljnu ulogu međureligijskog dijaloga, koju ovaj
susret mora ponovno istaknuti. Kao kršćanin želio bih reći da su se i kršćani ponekad
služili nasiljem. Priznajemo to i sram nas je. Ali je sasvim jasno da je to bila zloporaba
kršćanske vjere, u razvidnoj oprečnosti s njezinom naravi. Bog u kojega kršćani vjeruju
Stvoritelj je i Otac svih ljudi, stoga su sve osobe braća i sestre i pripadaju jednoj
obitelji. Nama je Kristov križ znak Boga koji je umjesto nasilja s drugima trpio i
za druge život dao. Njegov je ime „Bog ljubavi i mira. Stoga je zadaća svih koji imaju
nekakvu odgovornost za kršćansku vjeru stalno je pročišćavati da doista u svijetu
bude Božji čimbenik mira – ustvrdio je Benedikt XVI. Drugi pak oblik nasilja sasvim
je oprečan prvom, uzrok mu je pak u odsutnosti Boga, njegovu nijekanju i slijedom
toga gubitku čovječnosti. Neprijatelji religije u njoj dakle vide glavni uzrok nasilja
i žele da ona nestane. Ali odbacivanje je Boga proizvelo bezgranično nasilje, jer
čovjek nad sobom ne priznaje ni pravo ni sudca, on je mjera za sve. Koncentracijski
logori jasno govore o posljedicama odbacivanja Boga – kazao je Papa i dodao: Ovdje
ne želim spominjati državni ateizam, radije govorim o urušavanju ljudskosti što je
utjecalo na promjenu duhovnog ozračja. Klanjanje novcu, vlasti i imetku pokazalo se
kao protu-religija u kojoj čovjek ne znači ništa, samo je osobni probitak važan. Želja
se za srećom izrodila u neobuzdanu i neljudsku požudu koja se očituje u prevlasti
raznovrsnih oblika droge. Droga je izvor bogatstva za velike a veliki je zavodnik
mnogih u kojima ubija dušu i tijelo. Nasilje je postalo normalno, mir bezvrijedan,
a u nedostatku mira čovjek uništava samog sebe – istaknuo je Papa. Odstranjivanje
Boga dovelo je do nazatka čovjeka i humanizma. A gdje je Bog? Poznajemo li ga i možemo
li ga ponovno očitovati čovječanstvu da se ostvari pravi mir? Uz vjernike i nevjernike
u svijetu postoje i osobe koje nemaju dar vjere ali žude za istinom. One ne niječu
Božju opstojnost. One trpe zbog Božje odsutnosti, a tražeći istinu na putu su prema
Bogu, hodočasnici su istine i mira. Takve se obraćaju i vjernicima i nevjernicima,
a ateiste potiču na sumnju i lišavaju ih njihove sigurnosti da Bog ne postoji, potiču
ih na traženje istine te da ne gube nadu u opstojnost istine – rekao je Sveti Otac
te se obratio pristašama drugih religija da ne svojataju Boga i da se ne osjećaju
ovlaštenima na nasilje protiv drugih. Mnogi ljudi traže istinu, traže pravoga
Boga, čija je slika u religijama, zbog same vjerske prakse, često zatamnjena. Da oni
ne mogu naći Boga ovisi i o vjernicima koji su izobličili sliku Božju. Njihovo traženje
i nutarnja borba potiču vjernike da pročišćavaju svoju vjeru, kako bi Bog – pravi
Bog – bio dostupan. Upravo sam stoga na ovaj skup namjerno pozvao i njihove predstavnike,
da budemo zajedno na putu traženja istine, u odlučnom zauzimanju za ljudsko dostojanstvo
i za mir protiv svake vrste nasilja. Svim vama velim da Katolička crkva neće odustati
od borbe protiv nasilja i od zauzimanja za mir. Neka nas nosi zajednička želja da
budemo „hodočasnici istine, hodočasnici mira“ – zaključio je Benedikt XVI. Na
završetku današnjega molitvenog skupa u Asizu za svečanu obnovu 'Zajedničkog zauzimanja
za mir u svijetu' Sveti je Otac zahvalio prisutnima i od njih se oprostio riječima. Cijenjeni
gosti, dragi prijatelji, na završetku ovoga značajnog dana želim svima zahvaliti.
Iskrena hvala svima koji su omogućili ovaj današnji susret. Još jednom zahvalimo onima
koji su nas ugostili, gradu Asizu, biskupijskoj zajednici s njezinim biskupom, sinovima
svetoga Franje, koji čuvaju dragocjenu duhovnu baštinu Asiškog siromaška. Hvala i
mnogobrojnim mladima koji su hodočastili od Svete Marije od Anđela svjedočeći da se
među novim naraštajima mnogi zauzimaju za nadvladavanje nasilja i podjela te da žele
biti promicatelji pravde i mira – istaknuo je Benedikt XVI.