U prigodi Svjetskog dana prehrane Sveti Otac uputio poruku Jaquesu Dioufu
U prigodi tridesetoga Svjetskog dana prehrane, koji se ove godine obilježava pod geslom
„Cijene hrane: od krize do stabilnosti“, Sveti je Otac uputio poruku glavnom ravnatelju
FAO-a, koju je stalni promatrač Svete Stolice pri toj agenciji Ujedinjenih naroda
msgr. Luigi Travaglino prije podne pročitao u palači FAO u Rimu. U poruci naslovljenoj
Jaquesu Dioufu, Sveti Otac ističe da je obilježavanje Svjetskog dana prehrane prigoda
da se istakne stanje brojne braće i sestara kojima nedostaje svagdanji kruh. U našim
su očima utisnute bolne slike brojnih žrtava u Afričkom rogu. Pred smrću zbog gladi
cijelih zajednica i njihovim prisilnim napuštanjem rodnih krajeva, doista je bitna
neposredna pomoć, ali valja usvojiti kratkoročne i dugoročne programe da se međunarodna
djelatnost ne svede na rješavanje izvanrednih stanja – stoji u Papinoj poruci. Govoreći
o globalnoj krizi koja pogađa najslabije a također se odražava na poljoprivrednu proizvodnju,
Papa potiče vlade i razne sastavnice međunarodne zajednice da usvoje učinkovite odluke,
svjesni da je sloboda od gladi prvo i stvarno očitovanje prava na život, koje je svečano
proglašeno, ali je daleko od svoje učinkovite primjene – istaknuo je Benedikt XVI. Osvrnuvši
se na geslo Svjetskog dana „Cijene prehrane: od krize do stabilnosti“, Papa veli da
ono potiče na ozbiljno promišljanje o važnosti raznih čimbenika koji osobama i zajednicama
mogu jamčiti bitne izvore, počevši od poljodjelskog rada koji ima biti cilj svake
strategije rasta i svekolikog razvoja. To je još važnije jer je raspoloživost hrane
uvjetovana nestabilnim cijenama i naglim klimatskim promjena te manjom proizvodnjom
hrane zbog stalnog napuštanja ruralnih predjela. Pred tom zbiljom, nažalost, čini
se da prevladava mišljenje da je hrana kao i svaka druga roba i stoga je premet špekulacije
– primijetio je Sveti Otac. Unatoč globalnoj krizi – nastavio je Papa - razvidni
su znakovi duboke podjele između onih koji nemaju što jesti i onih koji raspolažu
golemim količinama hrane, čak je uništavaju, a to znači da nas globalizacija zbližava
ali ne čini braćom. Stoga valja ponovno otkriti vrijednosti upisane u srcu svake osobe
i koje su uvijek nadahnjivale suosjećanje s drugima, poticale na solidarnost i pravednost,
na njima se i danas mora zasnivati svako djelovanje, također i međunarodne zajednice
– ustvrdio je Benedikt XVI. Govoreći o drami gladi, Papa upozorava da ne zadovoljavaju
poziv na promišljanje, analiza problema i dobre želje, jer se iscrpljuju u emocijama
i ne uspijevaju prodrmati savjest i njezino traženje istine i dobra. Česti su pokušaji
da se opravdavaju ponašanja i propusti nadahnuti egoizmom i stranačkim interesima.
Naprotiv, cilj Svjetskog dana treba biti promjena ponašanja i odluka da se svakoj
osobi jamči pristup potrebnoj hrani te da poljodjelstvo ima na raspolaganju veća financijska
sredstva za stabilnu proizvodnju i tržište. Lak je izgovor da je nestašica hrane prouzročena
porastom stanovništva ako se zna da su drugi uzroci gladi, a vrlo su velike žrtve
među Lazarima kojima nije dozvoljeno sjesti za stol bogataša – tvrdi Sveti Otac. Govoreći
pak o naslovnicima međunarodne suradnje, rekao je da su pozvani svaki solidarni doprinos
odgovorno rabiti u razvoj ruralnih infrastruktura, sustave navodnjavanja, prijevoze,
organizaciju tržišta, izobrazbu i širenje prikladnih poljodjelskih tehnika, sposobnih
razboritije raspodijeliti radne, prirodne i društveno-gospodarske izvore određenoga
kraja – primijetio je Papa dodajući da će se to moći ostvariti s nepristranom i učinkovitom
potporom međunarodnih ustanova koje će u cijelosti poštivati duboka uvjerenja ljudske
duše i čežnje svake osobe. Osvrćući na borbu Crkve protiv gladi, Sveti Otac ističe
da je Katolička crkva bliska organizacijama koje se zauzimaju za jamstvo prehrane.
Crkva će ih uvijek podupirati u tome naporu da se svakom narodu i zajednici jamči
potrebna prehrambena sigurnost, što se ne može jamčiti bez stvarne solidarnosti i
istinskog bratstva. Uzvišenost tog cilja zahtijeva našu spremnost da ga shvatimo do
kraja i da se sa srcem zauzmemo kako bi se sadašnji gospodarski i društveni procesi
razvijali prema potpuno ljudskim ishodima – zaključio je Benedikt XVI.