U govoru u njemačkom parlamentu Sveti Otac istaknuo potrebu poštivanja naravnog prava

Sveti se Otac nakon objeda u Katoličkoj akademiji u Berlinu i kratkog posjeta Apostolskoj nuncijaturu u 16 sati zaputio prema njemačkom Parlamentu gdje su ga dočekali predsjednik Parlamenta Norbert Lammert i Papin državni tajnik kardinal Tarcisio Bertone i otpratili do dvorane na prvome katu gdje se Sveti Otac nakratko zadržao s najvišim predstavnicima njemačke vlasti i parlamentarnim skupinama, potom se, ušavši u Parlament, obratio nazočnima:
Za mene je čast i radost govoriti pred Parlamentom moje njemačke domovine. Obraćam se Vama, cijenjena gospoda, kao vaš sunarodnjak koji je cijeli život povezan sa svojim korijenima, ali i kao Papa, rimski biskup, koji je odgovoran za Katoličku crkvu. Vi ste me pozvali da kao Papa govorim u Parlamentu, tako ste priznali ulogu Svete Stolice u Zajednici naroda i država. Imajući u vidiku svoju međunarodnu odgovornost želim vam povjeriti neka svoja viđenja o pravnim temeljima liberalne države – rekao je Papa podsjećajući na biblijski opis krunjenja mladog kralja Salomona.
Bog je omogućio Salomonu da mu se obrati s jednom željom. Salomon od Boga traži pronicavo srce da može suditi narodu i razlikovati dobro od zla. Biblija nam želi reći što ima biti važno za jednog političara, da to nije ni osobni uspjeh ni materijalni probitak. Politika se mora zauzimati za pravednost i tako ostvarivati uvjete za mir. Politički uspjeh dakle mora biti podložan pravednosti, primjenjivanju i shvaćanju prava. Ako se država ne temelji na pravu, po čemu se onda razlikuje od velike skupine razbojnika, pitao se sveti Augustin – podsjetio je Sveti Otac dodajući da su Nijemci i te kako osjetili posljedice razdvajanja politike od prava.
Papa veli da je glavna zadaća svakog političara poštivati pravo i boriti se protiv prevlasti nepravde, poglavito u ovome povijesnom trenutku kad čovjek može svojim dostignućima uništiti sebe i svijet. A kako možemo razlikovati što je dobro a što je zlo, otkriti razliku između istinskog i prividnog prava – zapitao je Sveti Otac odgovarajući da je i danas za svakog političara i politiku odlučna Salomonova molba.
Govoreći o pravnom uređenju Papa je rekao da se pravo ne može temeljiti na odluci većine kada je u pitanju ljudsko dostojanstvo. Pravo se mora temeljiti na naravi i razumu, postoji dakle naravno pravo zapisano u ljudskom srcu, odnosno savjesti, što je bilo jasno sve do modernog doba koje smatra naravno pravo katoličkom baštinom i stoga ne zaslužuje da ga se uzima u obzir. Danas prevladava pozitivističko viđenje svijeta i prava. Tamo gdje se pozitivističko shvaćanje prava smatra jedinim ispravnim, a svako se drugo smatra subkulturom, u opasnosti je čovjek i njegova narav. Pozitivističko viđenje uzima u obzir jedino funkcionalnost, ne vidi stvarnost koja nas okružuje, ni nebo ni zemlju, jer je slično zgradi bez prozora – kazao je Papa potičući da se ponovno otvore prozori kako bi se mogla promatrati priroda i otkrivati njezine zakone koji upućuju na Stvoritelja svega..
Govoreći o važnosti ekologije, rekao je kako ju nitko više ne može poreći. Moramo slušati to što govori priroda i dosljedno se ponašati, ali postoji i čovjekova ekologija. Čovjek nije samostvarajuća sloboda, čovjek ne stvara samog sebe, on je duh i volja, ali je i narav, stoga čovjek mora poštivati svoju narav, a poštuje je kad se prihvaća onakvim kakav jest – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o kultnoj baštini Europe, rekao je da se na uvjerenju Božje opstojnosti temelje ljudska prava, jednakost svih ljudi pred zakonom, spoznaja o nepovrjedivosti ljudskog dostojanstva svake osobe i osobna odgovornost. Te su spoznaje sastavnice našega kulture. Europska kultura se rodila iz susreta Jeruzalema, Atene i Rima, iz susreta između vjere u Boga Izraelova, grčke filozofije i rimske pravne misli. Taj je trostruki susret oblikovao europski identitet, odredio je pravne kriterije, a naša je zadaća da i u ovome trenutku branimo europsku baštinu – zaključio je Benedikt XVI.