Kakva Njemačka očekuje Svetoga Oca?

U četvrtak, 22. rujna, papa će Benedikt XVI. započeti svoje 21. međunarodno apostolsko putovanje, koje će biti pod geslom „Gdje je Bog, tamo je budućnost“. Bit će to vrlo intenzivan četverodnevni pohod koji će ga odvesti u tri biskupije: u prvom dijelu putovanja u berlinsku, a poslije u biskupije Erfurt i Freiburg. Njemačka spremno čeka Svetoga Oca. Veliko je iščekivanje toga njegova trećeg putovanja u domovinu, a prvoga službenog u Njemačku, jer se ostvaruje na poziv njemačkoga Predsjednika.
Među najvažnijim je zbivanjima govor u Bundestagu, sutra poslijepodne – uz najavljenu nenazočnost, u znak prosvjeda, nekih lijevo usmjerenih parlamentaraca – te povijesni susret s evangelicima u augustinskom samostanu u kojemu je živio Luther. Važnost toga događaja za Svetoga Oca nije u nekom senzacionalnom rezultatu, nego u zajedničkoj molitvi s braćom luteranima, dajući tako zajedničko svjedočanstvo vjere.
Tu su potom i susreti sa Židovima, muslimanima i pravoslavcima. Središnji su trenutci pak euharistijska slavlja na Olimpijskom stadionu u glavnom gradu, a potom u Erfurtu i Freiburgu, te marijanska večernja molitva u malenom svetištu u Etzelsbachu, u čast katolika koji su ustrajali u vjeri unatoč progonima tijekom komunističkoga režima. Važni su također institucionalni susreti s njemačkim predsjednikom Wulffom, kancelarkom Merkel, sucima Ustavnoga suda, i bivšim kancelarom Kohlom, kojega Papa želi pozdraviti. U posljednjem su dijelu pohoda, u Freiburgu, predviđeni susreti s bogoslovima, zauzetim katolicima, te molitveno bdijenje s mladima.
Kakvu će Njemačku naći Sveti Otac? Ona je četvrta svjetska gospodarska sila, prva u Europi, druga zemlja u svijetu po pomoći siromašnim zemljama, a treća po prihvatu doseljenika. Zemlja je to u kojoj je stopa nataliteta među najnižima na planetu: njezino bi pučanstvo 2050. godine moglo pasti sa sadašnjih 82 milijuna na 69 milijuna, unatoč udjelu doseljenikā. Zemlja je to koja još uvijek traži potpuno jedinstvo, jer ponovno ujedinjene ostvareno prije 21 godinu, još uvijek nije izbrisalo razlike između Zapadne i bivše komunističke Njemačke.
U Berlinu i Erfurtu, primjerice, odnosno na istoku, nezaposlenost se kreće između 13 i 11%, dok u bogatom Freiburgu, na jugozapadu zemlje, nezaposleni čine samo 4%. Sadašnja pak međunarodna kriza dovodi dio javnoga mnijenja do toga da ne želi platiti spašavanje europskih zemalja u nevolji. Osim toga, to je zemlja u kojoj katolici i luterani, sad već brojčano podjednaki, čine oko dvije trećine pučanstva, nasuprot trećini takozvanih „nevjernika“. Valja, međutim, uračunati i 4 milijuna muslimana, većinom Turka.
I katolička i luteranska zajednica nalaze se u teškom trenutku; i dalje gube vjernike koji izjavljuju da ne žele više pripadati nijednoj Crkvi. Širi se sekularizam; u Berlinu, primjerice, kamo će Papa stići sutra, više od 60% građana ne ispovijedaju nijednu religiju. Katolika je samo 7%. Spomenimo da je čak predviđen prosvjed protiv ovoga Papina pohoda. Sveti je Otac pak, u video-poruci koju je uputio u subotu, izrazio nadu da će se Bog vratiti na obzor ljudi, „taj Bog koji je često potpuno odsutan, ali koji nam je toliko potreban“.
Već je tijekom pohoda ad Limina njemačkih biskupa 2006. godine, Sveti Otac primijetio da unatoč tomu što se čini da Bog sve više nestaje iz javne svijesti, mnogi gledaju, - kako je rekao - pitajući se i nadajući, u kršćansku poruku, i od nas očekuju uvjerljive odgovore. Oni daleki, dakle, očekuju Boga, možda i ne znajući. A papa Benedikt XVI. hrabri kršćane da ojačaju misionarski duh i kreativnost, prolazeći i novim putovima, i u svijesti da Crkva u Njemačkoj raspolaže velikim duhovnim i vjerskim bogatstvima. Među katolicima je ove godine započeo „razvoj dijaloga“, pred brojnim pitanjima o obnovi Crkve. Ali, vjera će – ističe Papa – odrediti ritam reforme koja je temeljna i koja nam je potrebna.
Sveti je Otac u podnevnom nagovoru prošle nedjelje, nakon molitve Anđeoskoga pozdravljenja od vjernika zatražio da ga u dane njegova apostolskoga putovanja u Njemačku poprate molitvom kako bi Gospodin pomogao ponovno otkriti ljepotu i svježinu vjere, te kako bi u svijet ušla svjetlost nade, koja dolazi od Boga i koja nam pomaže živjeti. Na podnevnoj je molitvi u nedjelju u Castel Gandolfu bila i skupina sestara milosrdnica iz raznih zemalja, među kojima i s. Katarina Saganić iz Riječke nadbiskupije. Poslušajmo njezine dojmove i kratki razgovor za koji smo ju tom prigodom zamolili.
s. Katarina Saganić: