Opća audijencija srijedom

Današnju je opću audijenciju na trgu Slobode u Castel Gandolfu Sveti Otac posvetio govoru o umjetnosti kao putu koji vodi prema Bogu. Često sam u ovome razdoblju – podsjetio je Sveti Otac – isticao potrebu za svakog kršćanina da usred brojnih svakodnevnih zanimanja nađe vremena za Boga i za molitvu. Sam nam Gospodin pruža brojne prigode da ga se sjetimo. Danas bih želio govoriti o jednom putu koji nas može dovesti do Boga i pomoći nam u susretu s njim: to je put umjetničkih ostvaraja, a spada u put ljepote o čemu sam više puta govorio i čije bi duboko značenje današnji čovjek morao ponovno otkriti – ustvrdio je Benedikt XVI.
Možda vam se dogodilo pred nekim kipom, slikom, stihovima neke pjesme ili glazbenom komadu – nastavio je Papa – da osjetite nutarnji ushit, radost, da kušate kako pred vama nije samo tvar, komad mramora ili bronce, oslikano platno, skup slova ili neka gomila zvukova, nego je nešto veće, nešto što 'govori', sposobno dirnuti srce, prenijeti poruku, uzdići duh. Umjetničko je djelo plod kreativne sposobnosti ljudskog bića, koje je propituje pred vidljivom stvarnošću, nastoji otkriti njezin duboki smisao i priopćiti ga kroz govor oblika, boja i zvukova. Umjetnost je sposobna izraziti i objelodaniti čovjekovu potrebu da se uzdigne iznad onoga što gleda; ona očituje žeđu i žudnju za beskonačnim. Dapače, poput je otvorenih vrata prema beskonačnom, prema ljepoti i istini koje nadilaze svakodnevno. Umjetničko djelo može otvoriti oči uma i srca, vinuti nas u visine – rekao je Sveti Otac.
No, neki su umjetnički ostvaraji – kako je rekao – pravi putovi prema Bogu, Vrhovnoj ljepoti, dapače, pomažu da se kroz molitvu učvršćuje odnos s Njim. To su djela nastala iz vjere i koja izražavaju vjeru, primjerice neka gotska katedrala: divimo se njezinim vertikalnim linijama koje se uzdižu prema nebu a privlače naš pogled i duh u visinu kada se ujedno osjećamo mali i ispunjeni željom za puninom... Ili kada se nađemo u nekoj romaničkoj katedrali: u nama spontano se rađa poziv na sabranost i molitvu. Osjećamo kao da je u tim predivnim zdanjima sadržana vjera brojnih naraštaja. Ili, kad slušajući neki komad sakralne glazbe osjetimo kao da se širi naš duh i da mu se pomaže da se obrati Bogu. Dolazi mi na um jedna koncert glazbe Johana Sebastiana Bacha, pod ravnanjem Leonarda Bernsteina u Münchenu. Na završetku posljednje skladbe, u dubini srca spontano sam osjetio da mi je to što sam slušao prenijelo nešto od skladateljeve vjere i poticalo me da zahvalim Gospodinu ... rekao je Benedikt XVI.
A koliko puta nas slike ili freske – nastavio je Sveti Otac – plod umjetnikove vjere, u svojim oblicima, bojama, svjetlu, potiču da misao upravimo Bogu i u nama raste želja da crpimo iz izvora svake ljepote. Istina je ono što je napisao veliki umjetnik Marc Shagall da su slikari vjekovima umakali svoju četkicu u obojenu abecedu Biblije. Umjetnički ostvaraji često mogu biti prigode da se sjetimo Boga, mogu pomoći našu molitvu ili potaknuti obraćenje srca. Paul Claudel, glasoviti pjesnik, dramaturg i francuski diplomat, u bazilici Notre Dame u Parizu, osjetio je Božju nazočnost slušajući pjevanje Magnifikata tijekom Božićne mise 1886. godine. Nije bio u crkvi iz vjerskih pobuda nego je tražio razloge protiv kršćana, a milost je Božja zaokupila njegovo srce – istaknuo je Benedikt XVI.
Dragi prijatelji, - zaključio je Papa – pozivam vas da otkrijete važnost tih putova za molitvu, za naš odnos s Bogom. Gradovi i zemlje u cijelome svijetu puni su umjetničkih djela koja odišu vjerom i pozivaju nas na odnos s Bogom. Neka stoga posjet tim mjestima ne bude samo kulturno obogaćivanje, nego i trenutak zahvale, poticaj da učvrstimo svoju vezu i dijalog s Gospodinom, da se zaustavimo kontemplirati – prelazeći od jednostavne vanjske stvarnosti na dublju zbilju – odsjaje ljepote koja nas pogađa, tako reći, ranjava u nutrini i poziva da se vinemo u visine - potaknuo je Papa citirajući ulomak iz 27. psalma:
„Za jedno molim Jahvu, samo to ja tražim: da živim u Domu Jahvinu sve dane života svoga, da uživam milinu Jahvinu i Dom njegov gledam.“ Nadamo se da će nam Gospodin pomoći da se u prirodi i u umjetničkim djelima divimo njegovoj ljepoti, te da tako budemo dirnuti svjetlom njegova Lica kako bismo i mi mogli biti svjetlo za našega bližnjega – zaključio je Benedikt XVI.
Pozdravljajući hodočasnike na raznim jezicima, hrvatske je vjernike pozdravio riječima: "Srdačno pozdravljam hrvatske hodočasnike, a posebno učenike Nadbiskupijske klasične gimnazije iz Zagreba, želeći svakome od vas da njeguje iskrenu ljubav prema Kristu i Njegovoj Crkvi. Hvaljen Isus i Marija!"