Crkva slavi liturgijski spomen svetoga Augustina

Crkva danas slavi liturgijski spomen svetoga Augustina koji je 28. kolovoza 430. godine preminuo u Hiponu, u Alžiru, crkvenoga oca i naučitelja. Smatra se jednim od najvećih crkvenih mislitelja, napisao je 93 traktata, oko 500 govora i više od 300 pisama. U cijelom su svijetu poznate Ispovijesti svetoga Augustina, u kojima svetac opisuje svoju mladost i put koji ga doveo do posvemašnjeg posvećenja Bogu. Njegovi se posmrtni ostaci čuvaju u bazilici svetoga Petra u Paviji, gdje se, nakon Papina posjeta 22. travnja 2007. godine, održavaju brojne kulturne i vjerske priredbe.
Govoreći o suvremenosti svetoga Augustina otac Giustino Casciano, poglavar augustinske zajednice u Paviji, rekao je da svi koji se približe svetome Augustinu otkriju stvarnost duhovnoga života. Ne postoji samo vanjski život fizičkog blagostanja, nastojanja da se zadovolje materijalne potrebe, nego postoji i nutarnji život. Sveti nas Augustin potiče da zavirimo u svoje srce jer se u srcu može pronaći radost, istina i prava sreća – istaknuo je otac Casciano.
Augustinovo je iskustvo važna poruka današnjem svijetu, i on je u mladosti karijeri i zadovoljavanju materijalnih potreba posvećivao sve, ali u tome nije otkrio istinsku radost, nego je čitanjem klasika i drugih knjiga shvatio da je nutarnji život puno stvarniji i bitniji od vanjštine. Sveti Augustin uči da postoji uzvišenija stvarnost od osjetilne i izvanjske, nešto što se nalazi u ljudskom srcu i u dubine ljudske duše, te da je ljudsko srce nemirno sve dok ne otkrije tu nutarnju stvarnost – ustvrdio je otac Casciano.