Sveti Otac na Veliku Gospu: Svetkovina Uznesenja Marijina otajstvo je nade
Marija nije neki lik iz drugih vremena, nego je ona živa osoba koja se nalazi u Božjoj
sadašnjosti. U njoj se očituje vječni nacrt Stvoritelja, da otkupi cijeloga čovjeka
– i dušu i tijelo – i da ga obnovi – istaknuo je papa Benedikt XVI. u propovijedi
tijekom Svete Mise koju je, na današnju svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije,
predvodio u župi Svetoga Tome od Villanove u Castel Gandolfu. Marija je uznesena
na Nebo dušom i tijelom; veliko je to otajstvo, otajstvo nade i radosti za sve nas.
Razmatrajući, naime, Isusovu Majku, dana nam je milost da možemo u dubini vidjeti
i svoj život - napomenuo je Papa te pojasnio da i naš svakodnevni život, sa svim svojim
problemima i nadama, prima svjetlost od Majke Božje, od njezina duhovnog puta, od
njezine slavne sudbine. To je put i cilj koji mogu, i imaju, na neki način postati
i naš put i naš cilj. Osvrnuvši se na liturgijska čitanja, Sveti je Otac podsjetio
da je Zavjetni kovčeg u kojemu su se čuvale kamene ploče Mojsijeva zakona, u Starom
Zavjetu simbol Božje nazočnosti u njegovu narodu. Ali, simbol je prepustio mjesto
stvarnosti – napomenuo je Sveti Otac. Tako nam Novi Zavjet govori da je pravi Zavjetni
kovčeg živa i konkretna osoba – Djevica Marija. Bog ne boravi u nekom ormaru – dodao
je Papa – Bog boravi u osobi, u srcu, u Mariji, u Onoj koja je u svojem krilu nosila
vječnoga Sina Božjega koji je postao čovjekom, Isusa, našega Gospodina i Spasitelja.
Marija je Zavjetni kovčeg, jer je primila u sebe Isusa… Onoga koji je novi i vječni
savez, čiji je vrhunac u darivanju tijela i krvi, primljenih od Marije – napomenuo
je Papa. Govoreći potom o odlomku iz Evanđelja u kojemu Marija odlazi u pohod Elizabeti,
i to – kako kaže Evanđelje – „žurno“, Sveti je Otac napomenuo da je važno istaknuti
upravo tu riječ „žurno“; stvari koje se odnose na Boga zaslužuju žurnost, štoviše,
jedine stvari na svijetu koje zaslužuju hitnju jesu upravo Božje stvari, koje su doista
žurno potrebne našem životu – istaknuo je Papa. Majka Božja ne zadržava za sebe tu
božansku nazočnost, nego ju nudi dijeleći Božju milost. I mi smo primatelji te
beskonačne ljubavi koju je Bog … namijenio Mariji. Majka nas Božja tako otvara za
nadu, za budućnost punu radosti, i pokazuje nam put za njezino postizanje. Prihvatiti
njezinoga Sina u vjeri; nikada ne izgubiti Njegovo prijateljstvo, nego dopustiti da
nas prosvijetli i vodi Njegova riječ; pratiti ga svakoga dana, i u trenutcima u kojima
osjećamo da naši križevi postaju teški. Marija, Zavjetni kovčeg koji se nalazi u svetištu
na Nebu, sjajnom nam jasnoćom pokazuje da smo na putu prema našem pravom Domu, zajedništvu
radosti i mira s Bogom – istaknuo je u propovijedi Sveti Otac. Zanosno je i radosno
raspoloženje vladalo tijekom Papina podnevnog nagovora održanog u dvorištu Apostolske
palače u Castel Gandolfu. Sveti se Otac osvrnuo na odlomak iz Otkrivenja koji govori
o borbi između žene i zmaja, između dobra i zla, te podsjetivši da nam sveti Ivan,
na prvim stranicama Knjige postanka piše o mračnom i dramatičnom događaju Adamova
i Evina grijeha, Papa je istaknuo da su naši praroditelji podlegli zlu; a u punini
vremena, Isus, novi Adam, i Marija, nova Eva, konačno pobjeđuju neprijatelja. Upravo
je to radost ovoga dana. Da, - rekao je Papa – Isusovom pobjedom nad zlom, pobijeđene
su i nutarnja i tjelesna smrt. Marija je prva uzela u ruke Isusa, Sina Božjega koji
je postao djetetom; sada je prva koja je uz Njega u Slavi nebeskoj. Svetkovina
je Uznesenja, dakle, otajstvo velike nade. U Mariji vidimo cilj prema kojemu idu svi
oni koji znaju vezati vlastiti život uz Isusov, i koji Ga znaju slijediti izričući,
poput Nje, bezuvjetni 'da' Gospodinu. Ova svetkovina stoga govori o našoj budućnosti,
govori nam da ćemo i mi biti uz Isusa u radosti Božjoj, te nas poziva da budemo hrabri,
da vjerujemo da snaga Kristova uskrsnuća može djelovati i u nama, te nas učiniti muškarcima
i ženama koji svakodnevno nastoje živjeti kao uskrsli, noseći u tminu zla koje postoji
u svijetu, svjetlost dobra – istaknuo je Sveti Otac u podnevnom nagovoru.