2011-08-12 19:27:08

Vjerska sloboda u svijetu


Prošlih smo dana javljali o stupnju vjerske slobode u svijetu, prema istraživanjima studijskoga centra u Washingtonu, gdje se došlo primjerice do podatka da tek trećina svjetskoga pučanstva uživa vjersku slobodu, a u porastu su restriktivni zakoni u pojedinim zemljama te čak neprijateljstvo i nasilje prema vjernicima, posebice kršćanima. U izvješću se veli da je čak za dvije milijarde ljudi ograničeno pravo vjerske slobode i da teško mogu prakticirati svoju vjeru. Za naš je radio o tome govorio sociolog Massimo Introvigne kao predstavnik Organizacije za sigurnost i suradnju u Europi u odjelu za borbu protiv rasizma, ksenofobije i diskriminacije s posebnom pozornošću na diskriminaciju kršćana i uopće vjernika.
Podatke washingtonskog centra potvrđuju i organizacije 'Pomoć Crkvi koja trpi', te 'Open Doors', kazao je odmah Introvigne, ali se pozvao i na knjigu 'Cijena zanijekane slobode' autora Grima i Finkea. Sve je to poznato, veli Introvigne, ali je potrebo povremeno nas na to podsjetiti, kako nas upućuje i papa Benedikt XVI. u poruci za Svjetski dan mira 2011. godine, kad kaže: vjerska je sloboda među prvim problemima suvremenoga svijeta, ali se o njemu manje govori.
Na upit jesu li kršćani najviše progonjeni, premda ne i jedini, Introvigne kaže: Točno, te prema stručnim statistikama Davida Barreta, u 20-om i 21-om stoljeću tri četvrtine ubijenih zbog vjere upravo su kršćani. Najviše je ubijenih u totalitarnim sustavima, i na žalost od fundamentalista drugih vjera. Na drugom mjestu po ubijenima zbog vjere jesu muslimani, kaže Introvigne i opet od fundamentalista primjerice Hindusa u Indiji ili pak u međusobnim sukobima muslimana između šiita i sunita.
Potom Introvigne navodi još neke podatke iz Barrettove statistike: od Kristove smrti do 2000-te godine 70 je milijuna kršćanskih mučenika, ali je vrlo znakovito da je 45 milijuna ubijeno u 20. stoljeću. U 21. stoljeću godišnje pogine 160 tisuća kršćana. Taj je broj sada nešto smanjen budući da je došlo do promjene u Sudanu.
Rastu i zakonska ograničenja, ali se o tome malo govori, a to se odnosi i na zemlje od kojih se to ne bi očekivalo, veli Introvigne. Zahvaljujući, međutim, Papinim intervencijama, raste svijest o vjerskoj slobodi, o njoj se sve više piše. Nije riječ samo o, recimo Koreji, Pakistanu, Egiptu, nego i o zapadnim zemljama, pa je Sveti Otac s tim u vezi spominjao i slučaj s križem u javnim ustanovama i školama u Italiji i Španjolskoj. Nije tu riječ o ubojstvima, ali je potrebno dići glas protiv ovakvih ograničavanja vjerske slobode, zaključio je Introvigne.
S tim bismo u vezi preporučili našim čitateljima da se domognu članka mostarskoga biskupa dr. Ratka Perića u dvobroju ''Crkve ne kamenu'' za kolovoz i rujan. Članak nosi naslov: 'Suvremeno suđenje Križu na zidu'. Biskup u 14 postaja opisuje sva zbivanja u Europi glede sudskih procesa i tužbi te protutužbi, ali i konačno pozitivno obrazloženje Europskog suda da se, naime, s križem na zidu ne krše ljudska prava onih koji ne vjeruju, premda se za skidanje križeva zalagao i bivši hrvatski predsjednik. Biskup Ratko Perić svoj članak, međutim, zaključuje s primjedbom i primjerom o odgojnom odnosno neodgojnom djelovanju u školi, pa doslovno piše:
Križ na zidu pasivan je simbol, dok didaktični govor može biti aktivno razoran po religioznost djece i evo primjer: u jednom našem gradu u jednome razredu, da ne spominjemo u kojem, nema uopće križa, ali ona jedna nastavnica, da ne spominjemo koja, po više puta na satu opsuje Boga pred prvašima, trećašima, prvopričesnicima. Uči djecu kako Boga vrijeđati, nekulturno se ponašati, religioznu mržnju sijati i širiti religioznu nesnošljivost i govor mržnje. Kako roditelji te djece ne zatraže da se ta učiteljica disciplinira? Ne samo u razredu, nego na svakom mjestu: u uredu, u gostionici, na igralištu, na gradilištu, u svađi može se lako Boga pogrditi, a Bog nam apsolutno ništa nije kriv. Ili mi mislimo da Bog uopće ne drži do svojega dostojanstva i do svoje zapovijedi 'Ne izusti ime Božje uzalud!'? I da ne upozorava takve pogrditelje svojim znakovima? Samo zato što ne plaća svake subote…








All the contents on this site are copyrighted ©.