Blagdan svete Terezije Benedikte od Križa, u svijetu Edith Stein
Danas, 9. kolovoza, blagdan je svete Terezije Benedikte od Križa, u svijetu Edith
Stein, suzaštitnice Europe. Njemačka filozofkinja, Židovka, obratila se na kršćanstvo
1921. godine, nakon što je pročitala životopis svete Terezije Avilske. Preminula je
u Auschwitzu, 1942. godine, zajedno sa sestrom Ružom. Papa se Benedikt XVI. u svojim
katehezama više puta osvrnuo na izvanredan lik te mučenice, a posebno su dirljive
bile njegove riječi koje je izgovorio u prigodi pohoda Auschwitzu, u svibnju 2006.
godine. U mračnoj strahoti Drugoga svjetskog rata, nikada nije izgubila nadu, Boga
života i ljubavi. Edith Stein – istaknuo je Sveti Otac – mučenica je našega doba.
Mučenica jer je slijedila Gospodina sve do kraja, i tako pobijedila mržnju i nasilje.
Edith, sklonivši se u jednom karmelićanskom samostanu u Nizozemskoj, mogla je izbjeći
nacistički bijes, ali nije htjela iznevjeriti vlastiti narod. Iako se obratila na
katolištvo, osjećala se djetetom Izraela, te je stoga do kraja željela dijeliti njegovu
sudbinu. Kao filozofkinja, Husserlova učenica, Edith Stein uvijek je tražila istinu.
Pronašla ju je u Križu, te shvatila da je istina Osoba – Isus Krist. Samo uzimajući
Križ – poučavala je – možemo prihvatiti Gospodinovu volju, pa i pred najvećim trpljenjem.
Što je veća tmina oko nas – govorila je Edith – to više moramo otvoriti srce za svjetlost
koja dolazi iz visine. Ova svetica, karmelićanka, posvjedočila nam je to u vrijeme
progona – napomenuo je Sveti Otac u podnevnom nagovoru 20. lipnja prošle godine te
dodao - Ovako je pisala iz karmela u Kölnu, 1938. godine: „Danas shvaćam … što znači
biti Gospodinova zaručnica u znaku križa, iako se to u potpunosti neće nikada razumjeti,
jer to je otajstvo…“. Edith Stein, kao i sveti Maksimilijan Kolbe, koji je također
bio žrtva nacističkoga užasa, otkrivaju nam logiku mučeništva: Isusovu smrt, njegovu
najveću žrtvu ljubavi. To je logika pšeničnoga zrna koje umire kako bi niknulo i donijelo
život – istaknuo je Sveti Otac na općoj audijenciji 11. kolovoza prošle godine. Isus
je pšenično zrno koje je došlo od Boga, koje pada na zemlju, koje dopušta da bude
slomljeno, skršeno u smrti, i upravo se kroz to otvara te tako može donijeti plod
u prostranost svijeta – istaknuo je Sveti Otac. Ako čitamo životopise mučenika,
začuđeni smo njihovim mirom i hrabrošću u suočavanju s trpljenjem i smrću – primijetio
je Papa na spomenutoj audijenciji. Božja milost ne ukida i ne guši slobodu onoga koji
se suočava s mučeništvom, nego ju naprotiv bogati i ističe. Mučenik je prije svega
slobodna osoba, slobodna u odnosu na vlasti svijeta. Ona u samo jednom konačnom činu
daruje Bogu cijeli svoj život, a u najvišem činu vjere, nade i ljubavi, prepušta se
u ruke svojega Stvoritelja i Otkupitelja; žrtvuje vlastiti život kako bi bila u potpunosti
pridružena Kristovoj žrtvi na Križu. Jednom riječju: mučeništvo je veliki čin ljubavi
kao odgovor na beskonačnu Božju ljubav – istaknuo je Sveti Otac.