Razgovor s patrom Xavierom Tilletteom

Dekan europskih filozofa p. Xavier Tillette, dugogodišnji profesor na Institut Catholique u Parizu a potom na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu, navršio je 90 godina. Najbolji je suvremeni poznavatelj Schelingove filozofije. Stalna duboka nit koju traži u filozofa i uopće u svestranom filozofskom istraživanju jest Krist, za kojega veli da je potpuni filozof. Pater Tillette ne samo da duboko razgovara s Kristom filozofom u svojim meditacijama, nego od njega žive i njegova predavanja te susreti i javne rasprave. Nije čudno što i njegova djela nose naslove: Filozofi pred Kristom, Sveti ili Veliki Tjedan s filozofima, Krist filozofije, Intelektualna intuicija od Kanta do Hegela.
Novinar katoličkoga dnevnika Avvenire u susretu je s patrom Tilletteom počeo upravo od pitanja filozofske kristologije, na što je pater odmah odgovorio: postoji teološki Krist kojega se može shvatiti tek sa svim prethodnim filozofskim instrumentarijem kao Krista prisutna u kulturi i filozofiji, kako uostalom tumači i Ratzinger. Važno je ne miješati vjeru u Isusa Krista, Boga koji je postao čovjekom, s Kristom kulture kao povijesnom osobom. Krista filozofije upravo i poznajemo empirijski, gotovo fizički kao stalnu njegovu nazočnost u filozofiji. Temeljna je Kristova uloga u ljudskoj kulturi, pa je stoga prije u filozofiji.
Novinar je potom nastavio s pitanjem o Kristu s kojim su se bavili i filozofi koji nisu kršćani ili su čak bez vjere, ali su Krista filozofa proučavali kao onoga koji ih pita, na što je pater odgovorio: Krist je utkan u filozofiju kao tajnoviti pokretač. Stoga mi se čini da je filozofija ujedno i kristologija. To međutim valja objasniti ulogom Krista u filozofiji i među filozofima. Temeljni kristološki problemi pripadaju filozofiji, kao primjerice trpljenje. Što za filozofa znači trpljenje? Malo, a zapravo mu ostaje tajna. No, filozofija daje ključ za to. Kristološka filozofija zapravo postaje filozofija trpljenja pa i trpljenje ugrađuje u filozofiju.
Osim toga, nastavio je pater Tillette, negativnost, trpljenje, negacija, neznanje – sve ono o čemu se razmišlja a ne prihvaća, ostaje tajnovito, nespoznatljivo. U tu tajnu valja ugraditi i posebnu filozofiju o negaciji, o trpljenju. Malo je filozofa do toga došlo i time se bavilo, to im naime izmiče. No intelektualna intuicija također ima svojih teškoća kad se pita o zlu ili samoći. Misterij, tajna, nepoznato ipak su predmet filozofije, promišljanja. Odatle i poznati izraz od učenom neznanju. Zato i jest filozofija znanost u stalnom istraživanju, zaključio je pater Tillette.