O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Neka nam naša nebeska Majka Blažena Djevica Marija u ovom njezinu svetištu pomogne obući se u kacigu vjere, nade i ljubavi – kazao je riječki nadbiskup Ivan Devčić, predvodeći jučer euharistijsko slavlje u Mariji Bistrici, na zahvalnome Margaretskom hodočašću na kojem su se okupili vjernici iz 15 župa iz okolice Marije Bistrice. Neka nam naša nebeska Majka Blažena Djevica Marija u ovom njezinu svetištu pomogne obući se u kacigu vjere, nade i ljubavi – kako bi rekao sv. Pavao – te da tako oboružani budemo postojani suradnici Božji u izgradnji kraljevstva istine, mira i ljubavi, koje je njegov Sin i naš Spasitelj Isus Krist riječju i djelom inaugurirao te smrću na križu i slavnim uskrsnućem iz groba konačno potvrdio. Neka nam u tome nadasve dadne strpljivosti i milosrđa, kako bismo i sebi i drugima dali vremena za obraćenje, onoga vremena, one strpljivosti i onoga milosrđa što ih Bog ima prema svima nama – kazao je nadbiskup. Kao u prvim Isusovim slušateljima, tako i u nama njegove riječi o sjemenu i o kraljevstvu Božjemu izazivaju niz različitih pitanja. Prije svega, vjerujem da se svaki od nas danas ovdje pita: je li sjeme Božje riječi u mom životu donijelo očekivan plod zbog kojeg se mogu nadati da sam ubrojen među sinove i kćeri Kraljevstva? U Isusovu navještaju kraljevstva Božjega nameću se i druga pitanja. Među njima i ovo: zašto riječ Božja ne nailazi na isti odjek kod svih ljudi koji su je čuli? Odgovarajući na to, Isus je isticao kako je potrebno pripremiti srce za prihvaćanje Božje riječi. Također je govorio kako se trebamo osloboditi strahova od negativnih reakcija koje promjena našeg života izaziva kod ljudi. Sveci su upravo tako postupali, a pogotovo Isusova i naša nebeska Majka Blažena Djevica Marija – kazao je riječki nadbiskup, istaknuvši ponovno kako Bog strpljivo čeka i u svome milosrđu daje svima vremena za obraćenje.
Hvarsko-bračko-viški biskup Slobodan Štambuk predvodio je jučer sveto misno slavlje u Župi svetog Antuna opata u Pražnicama na Braču. U tijeku liturgijskoga slavlja krstio je Emanuelu, sedmo dijete u obitelji Zdravka i Rine Goić iz Pražnica, dodavši pritom kako slavljenjem krštenja djeteta želimo počastiti život i s poštovanjem pristupiti svakome ocu, majci i djetetu. Osvrnuvši se na krizu obiteljskih vrednota, biskup je upozorio da u današnje vrijeme obiteljske vrijednosti postaju upitne, a veliča se sve ono suprotno obitelji. Obitelj je središte i svetište života. Obitelj je najtemeljnija, najvažnija stanica života. Ono što ponesemo iz toga osnovnog razreda života, nosit ćemo kroz cijeli život – istaknuo je biskup Štambuk, čestitajući roditeljima na odluci i prihvaćanju novoga života. Otac je s pravom glava obitelji, a majka srce te iste obitelji. Svi znamo da bez srca ne možemo živjeti. Nije li uzvišena zadaća devet dugih mjeseci pod srcem nositi novo čudo života – upitao se nadalje propovjednik, čestitajući svim majkama na majčinstvu. Obraćajući se nazočnim predstavnicima mjesnih i županijskih vlasti, pozvao ih je da budu na strani zakona koji će biti usmjereni prema životu i dobru Hrvatske. Prozvao je i Hrvatski sabor da, ako se već svađaju, u raspravama budu puno žučniji oko obitelji i djece. Osvrnuvši se na stravičan požar koji je proteklih dana pogodio otok Brač, biskup Štambuk je ustvrdio da ni od požara obranjeni otok neće značiti puno ako na njemu ne bude života.
Svetu Misu zadušnicu za Otta von Habsburga, najstarijega sina posljednjeg austro-ugarskog vladara blaženog Karla IV., predvodio je u zagrebačkoj prvostolnici, u subotu, 16. srpnja, zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, istaknuvši tom prigodom kako je život preminuloga nadvojvode usko povezan s poviješću hrvatskoga naroda. Zahvaljujući Bogu, zahvaljujemo i čovjeku, vjerniku kršćaninu, subratu Ottu što se nije umorio u zauzimanju za pravedna pregnuća hrvatskoga naroda i za slobodu Hrvatske u vremenima i trenucima kada je bila suočena s totalitarističkim, posebno komunističkim ideologijskim težnjama i kada je bila ugrožena agresijom; hvala mu za riječ koja se čula kad su drugi šutjeli, hvala mu za sućut, kad su mnogi ostali bešćutni, hvala za raznoliku pomoć, osobito slabima, obespravljenima i potlačenima – kazao je biskup Šaško.
Otto von Habsburg cijeli je svoj život bio kršćanin, katolik koji je jasno očitovao svoju vjeru, volio i branio svoju Crkvu. U raspravi o potrebi spomena Boga u europskome ustavu, rekao je 2007. godine: „Ako ljudska prava, koja su jedna od bitnih sastavnica Europe, žele imati smisao i sadržaj, tada – što je logično – mora postojati Bog. Jer u konačnici ljudsko pravo stoji na misli da čovjek, kao od Boga stvoreno biće, ima svoja prava... U Europi postoji veliko protivljenje svemu što ima veze s vjerom i kršćanstvom... Tu za kršćane ima još puno posla.“ Kao istinski Europljanin taj je posao ostavio novim naraštajima. Vremenski raspon od jednog stoljeća života omogućio mu je da vidi puno povijesnih mijena, da u njima doživi bol zbog snage zla, ali i radosti oslobođenja. Susreo se s ljudskom brigom da se osigura ljudski život, a sam je isticao kako sigurnost čovjeka ovisi samo o Bogu – zaključio je biskup Šaško.
Istoga dana, s mnoštvom vjernika iz župe i šire podmedvedničke okolice, kao i grada Zagreba, u Karmelu u Remetama i svetištu Majke Božje Remetske svečano je proslavljen blagdan Gospe Karmelske, koju karmelićani časte kao nebesku zaštitnicu svoga Reda i samostana. Unatoč vrućoj srpanjskoj suboti, svetište je bilo puno hodočasnika, a najsvečanije bilo je na večernjem euharistijskom slavlju koje je predvodio o. Vinko Mamić, provincijal Hrvatske karmelske provincije svetoga oca Josipa. Otac provincijal istaknuo je kako dugujemo Bogu zahvalnost za dar Marije, majke Isusove, koju nam je darovao po svome Sinu. Ona je i naša majka, naša zagovornica, a o pobožnosti prema Majci Mariji, koju hrvatski puk njeguje od davnina, ovdje u starom remetskom svetištu svjedoči i natpis pod slikom Majke Božje Remetske „Fidelissima advocata Croatiae“ – „Najvjernija odvjetnica Hrvatske“. „Po Mariji k Isusu“ – stara je pobožna i istinita izreka – istaknuo je propovjednik, podsjetivši kako ljepota brda Karmela povezuje Mariju s likom proroka Ilije, jer se Ilijina gorljivost za vjeru i kontemplativnost ocrtavaju i kod Marije.
Svečano je bilo i kod karmelićanki u Kloštar-Ivaniću, gdje je otac Provincijal blagdansku Misu predslavio nešto ranije. Ovogodišnju su svetkovinu svoga Reda bosonoge karmelićanke proslavile u ozračju zlatnog redovničkog jubileja s. M. Jacinte od naše drage Gospe Fatimske. Propovijed o Blaženoj Djevici Mariji kao šutljivoj moliteljici, koja je svoj život provela u skrovitosti, „čuvajući i prebirući u svom srcu sve događaje iz života svoga Sina“, provincijal je povezao sa šutljivim i skrovitim životom karmelićanske redovnice. Kao što se malo zna o Blaženoj Djevici Mariji, čiji život Evanđelja spominju na početku Isusova života te na početku i na kraju njegova javnoga djelovanja – pod križem, tako je svijetu nepoznat i život u šutnji i skrovitosti Karmela. A on je bogatiji od svakog života vanjskoga svijeta, jer je bogat Bogom – istaknuo je propovjednik, podsjetivši kako je sve velike stvari kroz povijest spasenja, pa i danas, Bog povjerio malenima i neznatnima.
U Karmelu svetoga Josipa u Breznici Đakovačkoj, s karmelićankama i okupljenim hodočasnicima, koji su ispunili kapelu samostana, Svetu Misu slavio je đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić, koji je tom prigodom podijelio svoje sjećanje na tu svetkovinu kada je, prije 66 godina, kao dječak sudjelovao na mladoj misi biskupa Ćirila Kosa, te je pokojnog biskupa preporučio u molitve.
Treba postajati što sličniji Mariji, jer se svrha prave pobožnosti prema Bogorodici sastoji u tome da se Bog utjelovi u nama i da ga mi nosimo svijetu. Marija je blažena ne zato što je po tijelu postala Isusova majka, nego stoga jer je slušala i živjela Božju riječ – poručio je nadbiskup Srakić, zaključivši kako nam Gospa Karmelska poručuje da želi biti model slušanja i konkretizacije Božje riječi.