Bio je veliki prijatelj Hrvatske

Jedva da ima inozemnih televizijskih informativnih emisija ili novinskih dnevnika, a da ne donose epizodu s Ratkom Mladićem u haškom sudu. Slično je i s pisanjem o Srebrenici, pa tako primjerice Frankfurter Allgemeine Zeitung, pišući o nizozemskoj odgovornosti, ističe da valja odgovorne također tražiti i u Londonu i u Parizu. Domaći pak dežurni katastrofičari po novinama i elektronskim portalima kao da ne vide različite skandale koji se događaju širom svijeta i u politici i u gospodarstvu i u medijima s izričitom naglaskom na mnogostrukoj nemoralnosti mnogih dužnosnika. To ne opravdava nikoga u nas niti mu to daje pravo da se jednako nemoralno ponaša, nego samo konstatiramo kako nije sve na zapadu ili u svijetu tako bajno kako to neki možda žele sugerirati.
S pravom monsinjor Miklenić ponavlja ono što je rečeno u Izjavi Komisije Iustitia et pax Hrvatske Biskupske konferencije, da je naše društvo još uvijek dobrano inficirano komunističko-liberalističko-ateističkom ideologijom. Oni pak koji se vade time da je komunizam propao prije 20 godina, samo dokazuju da su upravo oni sami vjerni učenici komunizma te s takvih pozicija žele i dalje vladati javnošću.
Hrvatske su novine i portali posvetili prilično prostora velikom hrvatskom prijatelju koji se smatrao i Hrvatom a Hrvatsku smatrao svojom domovinom. To je dugogodišnji europski parlamentarac Otto von Habsburg koji je preminuo u 98. godini svojega bogatoga političkoga, ali i vjerničkoga života. Sa svojih je vjerničkih, kršćanskih stajališta branio prava ljudi, osobito malih naroda i javno je kritizirao neučinkovitost međunarodne zajednice u vezi s velikosrpskom agresijom na Hrvatsku i poslije na Bosnu i Hercegovinu. Redovito je pisao svoje kolumne u španjolskom dnevniku ABC i dobro se sjećamo te njegove ljubavi prema Hrvatskoj s kojom je pratio događaje i pokušao to objasniti širem pučanstvu. Govorio je više jezika, a imao je i četiri putovnice: austrijsku, njemačku, mađarsku i hrvatsku. U jednom od posljednjih nastupa kritizirao je europsku zajednicu što nije pozvala Hrvatsku mnogo prije u to društvo nego neke druge zemlje, jer, Hrvatska nije Balkan. Stoga Duetsche Welle lijepo zaključuje da će o stotoj obljetnici njegova rođenja Hrvatska ipak postati članom Europske unije.