Filmski redatelj Pupi Avati o Benediktu XVI.

'Sjaj istine, ljepota ljubavi', tema je izložbe koju je Sveti Otac danas otvorio u predvorju dvorane 'Pavao VI', gdje je izloženo šezdeset umjetničkih djela, jedno za svaku godinu svećeništva pape Benedikta XVI. Papinsko vijeće za kulturu za novi susret Pape s umjetnicima od talijanskih filmskih redatelja pozvalo je samo Pupija Avatija, koji je u petominutnom filmu zastupio talijansku kinematografiju, obogativši je izvornim prilogom sa svećeničkog ređenja Josepha Ratzingera. Na ovaj način smo se željeli pridružiti slavlju i zahvaliti Svetome Ocu za njegovo učenje – ustvrdio je Pupi Avati u intervjuu za agenciju Zenit.
Na upit što ga se najviše doimlje u Papinim govorima, rekao je da se Benedikt XVI. od samoga početka pontifikata sučelio s problemom etičkog relativizma, raširenim zlom koje je zatrovalo Zapad. Na Zapadu svatko ima moral na dohvat ruke koji nema potvrdu u crkvenome nauku. Već sam u poodmakloj dobi i nazočio sam preobrazi savjesti. Deset zapovijedi je sasvim bilo dovoljno da budeš dobar katolik i pošten građanin u svijetu u kojem sam odrastao – istaknuo je i dodao:
Danas naprotiv svatko ima savjest sklonu samoodrješenju, koja ne prihvaća odgovornost a u drugima gleda uzrok svoje propasti i neuspjeha. Taj zavodljivi vidik sadašnje otrovne kulture, raširen je u svim kontekstima također i u Crkvi. Može se izjašnjavati vjernikom i katolikom i istodobno prihvaćati izvjesne odluke zapadnoga svijeta, primjerice o životu, koje su posvema suprotne temeljnim uvjerenjima na kojima se temeljio naš odgoj. Možda sam prestar, ali unatoč svekolikoj otvorenosti prema svim pitanjima, uvjeren sam da postoji dobro i zlo, razlika između pravednoga i nepravednoga. Kad se prekorače te granice, onda to valja reći i pomiriti se s tim da ćete smatrati staromodnim i zastarjelim – ustvrdio je redatelj Avati.
Na primjedbu da današnja izložba svjedoči želju Crkve da s umjetnicima uspostavi trajan dijalog, rekao je da je vrlo plemenit pokušaj Crkve, ali teško ostvarljiv jer nedostaje zajednički jezik. Što danas znači biti umjetnik? Koji je smisao, odgovornost i uloga umjetnika? Što umjetnik nudi društvu? Ponekad sam uvjeren da umjetnik postoji samo radi sebe. Prema jednoj teoriji o umjetnosti, umjetnost bi imala služiti društvu, a ja mislim da najuzvišenija umjetnost samo neizravno može koristiti društvu. Ljepota može izmiriti umjetnika s izvanjskim svijetom. U tom odnosu ne dolazi do izražaja društvena uloga umjetnosti, a umjetnik teži za takvom umjetnošću – istaknuo je Avati.
Umjetničko djelo po sebi i nije korisno ali te na tajanstven način obogaćuje, a to se ne može izreći kao što se ni ljubav ne može opisati. Ako uspiješ nabrojiti razloge zbog kojih voliš neku osobu, možda ćeš zaključiti da nisi trebao sresti osobu koju voliš. Ali ako ne znaš reći zašto neku osobu voliš, onda je to prava osoba. Ljubav i umjetnost se ne mogu definirati – zaključio je Pupi Avati.