2011-06-29 17:18:42

Svečana proslava šezdesete obljetnice svećeničkog ređenja pape Benedikta XVI.


Danas je Sveti Otac, na blagdan svetih Petra i Pavla i spomen svoje šezdesete obljetnice svećeničkog ređenja, u bazilici svetoga Petra s početkom u 9 sati i trideset minuta predvodio svetu misu, na kojoj je sudjelovalo izaslanstvo carigradskog ekumenskog patrijarha Bartolomeja I. i 41 nadbiskup metropolit kojima je udijelio sveti palij.
Sveti je Otac započeo homiliju riječima iz Ivanova evanđelja: „Više vas ne nazivam slugama nego prijateljima.“, koje je izgovorio kardinal Faulhaber zaređujući mlade svećenike među kojima je bio i Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI. Te riječi još odzvanjaju u mojim ušima jer sam bio svjestan da nisu samo obredne riječi i da su puno više od jednostavnog biblijskog citata. Shvaćao sam da ih u tome trenutku Gospodin upućuje meni osobno. U krštenju i krizmi On nas je uveo u Božju obitelj, a po svećeničkom ređenju dogodilo se nešto puno više. Gospodin me nazvao prijateljem, primio me u krug onih kojima se obratio na Posljednjoj večeri. Obdario me mogućnošću da činim to što samo On, Sin Božji, može govoriti i činiti: Opraštam ti tvoje grijehe. On želi da i ja u njegovo ime činim isto – ustvrdio je Benedikt XVI.
Komentirajući značenje biblijskog citata: „Ne sluge nego prijatelji“, rekao je da te riječi izražavaju Gospodinovo povjerenje u mladomisnika. On mi povjerava riječi posvete u Euharistiji. Smatra me sposobnim naviještati riječ Božju, ispravno je tumačiti i prenositi ljudima. Gospodin mi se povjerava. 'Niste više sluge nego prijatelji', u toj je tvrdnji razlog velike unutarnje radosti i u njoj je izražen cijeli program svećeničkog života – primijetio je Benedikt XVI, objašnjavajući što znači prijateljstvo.
Prijateljstvo je zajedništvo misli i htijenja, a to nam Gospodin neprestano ponavlja u riječima: „Poznajem svoje i moji poznaju mene“. On me zove imenom, osobno me poznaje, a poznajem li ja njega? – zapitao je Sveti Otac i odgovorio: Prijateljstvo kojim me obdaruje može jedino značiti da i ja trebam nastojati da ga uvijek bolje upoznam: u Svetom pismu, u sakramentima, u molitvi, u općinstvu svetih, u osobama koje susrećem, a koje mi On šalje – primijetio je Papa i nastavio:
Prijateljstvo nije samo poznavanje, nego je posebice zajedništvo htijenja, suobličavanje vlastite volje s Gospodinovom voljom. U prijateljstvu se moja volja sjedinjuje s Gospodinovom – ustvrdio je Benedikt XVI. ističući da Gospodin osim misli i volje spominje i treću sastavnicu prijateljstva, a to je da On za nas daje svoj život. Gospodine, pomozi mi da te bolje upoznam, da vršim samo tvoju volju, da ne živim za sebe, nego da s Tobom živim za druge. Pomozi mi da sve više bivam tvoj prijatelj – molio je Sveti Otac.
Ističući da je Isus govorio o prijateljstvu u govoru o lozi, Papa je rekao da je slika loze povezana s poslanjem učenika: „Odredio sam vas da idete i rodite rod i da vaš rod ostane“. Prva je zadaća učenika – prijatelja – da krenu na put, da iziđu iz sebe i da idu ususret drugima, a iste je riječi Isus i nakon uskrsnuća uputio učenicima: „Idite i učinite sve narode učenicima...“. Gospodin dakle potiče da iziđemo iz granica u kojima živimo, da evanđelje naviještamo drugima kako bi proželo sve i svijet pripravilo za kraljevstvo Božje. Isusova nas zapovijed može podsjetiti da je i Bog izišao iz sebe, napustio je svoju slavu da bi nas tražio, da nam donese svoje svjetlo i ljubav. Želimo slijediti Boga na putu, svladavajući lijenost da ostanemo u svojoj udobnosti, kako bi on mogao ući u svijet – potaknuo je Benedikt XVI.
Tumačeći riječi – donositi rod i da rod ostane – Papa se poslužio slikom vinove loze i vina, rekavši da je za dobro grožđe potrebno svjetlo, kiša, dan i noć, a za dobro vino muljanje, alkoholno vrenje i pozorno nadgledanje procesa. Zar to nije i slika ljudskog života, naročito svećeničkog života? Potrebno nam je sunce i kiša, vedrina i teškoća, razdoblje čišćenja i kušnje kao i vrijeme radosnog hoda s evanđeljem. Osvrćući se na prošlost, možemo zahvaliti Gospodinu za teškoće i radosti, za neugodne i sretne trenutke, u svemu prepoznati prisutnost njegove ljubavi koja nas neprestano nosi i podnosi – ustvrdio je Sveti Otac.
Govoreći pak o plodovima koje Gospodin očekuje od nas, Papa je rekao da je vino slika ljubavi, te da je ljubav pravi plod koji ostaje i koji Bog od nas očekuje. U Starom zavjetu vino je i slika pravednosti, koja se ostvaruje živeći po Božjem zakonu. Ta starozavjetna slika vrijedi i danas. Ljubav prema Bogu i prema bližnjemu bit je zakona – kazao je Benedikt XVI. i dodao:
Ta dvostruka ljubav sadržava naboj strpljivosti, poniznosti, dozrijevanja u formaciji i suobličavanje naše volje s voljom Božjom, s voljom Isusa Krista, prijatelja. Ta ljubav zahtijeva vjernost Kristu i Crkvi, želi da se i u patnji ostvaruje. Bit ljubavi, pravog ploda jest u kretanju na put: ljubiti znači darivati se, a u ljubavi je i znak križa – ustvrdio je Papa podsjećajući na riječi svetoga Grgura Velikog: „Ako težite Bogu, pazite da mu ne prispijete sami“. Kao svećenici uvijek u svojoj nutrini moramo nositi te riječi svetoga Grgura – upozorio je Papa.
Osvrnuvši se na današnju svetkovinu svetih Petra i Pavla, Papa je uputio pozdrav carigradskom ekumenskom patrijarhu Bartolomeju I. i pravoslavnome izaslanstvu koje je poslao, zahvalivši im na posjetu u sretnim okolnostima svetih zaštitnika Rima. Pozdravio je kardinale, braću u episkopatu, veleposlanike i civilne vlasti, svećenike koji su ređeni s njim, redovnike i sve vjernike. Svima zahvaljujem na prisutnosti i molitvi – kazao je Benedikt XVI. potom je nadbiskupima metropolitima imenovanim nakon posljednje proslave blagdana svetih Petra i Pavla na ramena postavio sveti palij.
Tumačeći njegovo značenje, rekao je da palij podsjeća na slatki Kristov jaram. Kristov jaram je njegovo istinsko prijateljstvo, koje zahtijeva da druge uvodimo u prijateljstvo s Kristom, dakle da budemo na raspolaganju drugima, da im budemo brižni pastiri. Palij je satkan od janjeće vune, tako nas podsjeća na Pastira koji je iz ljubavi prema nama postao Jaganjac – kazao je Papa i dodao.
Podsjeća nas i na Krista koji po brdima i pustinjama traži svoje izgubljeno janje, odnosno ljude. Podsjeća nas na njega koji je janje, odnosno čovječanstvo, natovario na svoja leđa da ga vrati kući. Tako nas podsjeća da i mi kao pastiri u njegovoj službi moramo na svojim ramenima nositi druge Kristu, također i na to da njegovo stado ostaje uvijek njegovo i nikad ne biva naše vlasništvo – upozorio je Sveti Otac dodajući da je palij također i znak zajedništva crkvenih pastira s Petrom i njegovim nasljednicima. I mi imamo biti pastiri za jedinstvo i u jedinstvu, a jedino u jedinstvu čiji je Petar simbol idemo prema Kristu – istaknuo je Sveti Otac dodajući da je svima želio, govoreći o svojih šezdeset godina svećeništva, uputi riječi ohrabrenja i nade u dobrotu Gospodinovu. Zahvaljujem Gospodinu na prijateljstvu kojim me obdario i koje želi udijeliti svima nama. Zahvaljujem svojim odgojiteljima i svima koji su me pratili na putu svećeništva. A sve je prožeto molitvom da nas Gospodin u svojoj dobroti jednog dana primi i učini da gledamo njegovu slavu – molio je Benedikt XVI.
U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Sveti se obratio svojoj biskupiji: „O Rime sretni!“, pjeva se danas na svetkovinu svetih Petra i Pavla, nebeskih zaštitnika ovoga grada – kazao je Benedikt XVI. potom je na ovaj poseban dan za njega i cijelu Crkvu zahvalio Bogu. Zahvaljujem Gospodinu na njegovu pozivu i na povjerenoj mi službi, zahvaljujem svima koji su mi u ovoj prigodi očitovali svoju blizinu i koji podupiru moje poslanje molitvom, koja se iz svake crkvene zajednice neprestano uzdiže Bogu, klanjanjem euharistijskom Kristu da umnoži snagu i slobodu za naviještanje evanđelja – zaključio je Benedikt XVI.








All the contents on this site are copyrighted ©.