Svečana proslava šezdesete obljetnice svećeničkog ređenja pape Benedikta XVI.
Danas je Sveti Otac, na blagdan svetih Petra i Pavla i spomen svoje šezdesete obljetnice
svećeničkog ređenja, u bazilici svetoga Petra s početkom u 9 sati i trideset minuta
predvodio svetu misu, na kojoj je sudjelovalo izaslanstvo carigradskog ekumenskog
patrijarha Bartolomeja I. i 41 nadbiskup metropolit kojima je udijelio sveti palij. Sveti
je Otac započeo homiliju riječima iz Ivanova evanđelja: „Više vas ne nazivam slugama
nego prijateljima.“, koje je izgovorio kardinal Faulhaber zaređujući mlade svećenike
među kojima je bio i Joseph Ratzinger, papa Benedikt XVI. Te riječi još odzvanjaju
u mojim ušima jer sam bio svjestan da nisu samo obredne riječi i da su puno više od
jednostavnog biblijskog citata. Shvaćao sam da ih u tome trenutku Gospodin upućuje
meni osobno. U krštenju i krizmi On nas je uveo u Božju obitelj, a po svećeničkom
ređenju dogodilo se nešto puno više. Gospodin me nazvao prijateljem, primio me u krug
onih kojima se obratio na Posljednjoj večeri. Obdario me mogućnošću da činim to što
samo On, Sin Božji, može govoriti i činiti: Opraštam ti tvoje grijehe. On želi da
i ja u njegovo ime činim isto – ustvrdio je Benedikt XVI. Komentirajući značenje
biblijskog citata: „Ne sluge nego prijatelji“, rekao je da te riječi izražavaju Gospodinovo
povjerenje u mladomisnika. On mi povjerava riječi posvete u Euharistiji. Smatra me
sposobnim naviještati riječ Božju, ispravno je tumačiti i prenositi ljudima. Gospodin
mi se povjerava. 'Niste više sluge nego prijatelji', u toj je tvrdnji razlog velike
unutarnje radosti i u njoj je izražen cijeli program svećeničkog života – primijetio
je Benedikt XVI, objašnjavajući što znači prijateljstvo. Prijateljstvo je zajedništvo
misli i htijenja, a to nam Gospodin neprestano ponavlja u riječima: „Poznajem svoje
i moji poznaju mene“. On me zove imenom, osobno me poznaje, a poznajem li ja njega?
– zapitao je Sveti Otac i odgovorio: Prijateljstvo kojim me obdaruje može jedino značiti
da i ja trebam nastojati da ga uvijek bolje upoznam: u Svetom pismu, u sakramentima,
u molitvi, u općinstvu svetih, u osobama koje susrećem, a koje mi On šalje – primijetio
je Papa i nastavio: Prijateljstvo nije samo poznavanje, nego je posebice zajedništvo
htijenja, suobličavanje vlastite volje s Gospodinovom voljom. U prijateljstvu se moja
volja sjedinjuje s Gospodinovom – ustvrdio je Benedikt XVI. ističući da Gospodin osim
misli i volje spominje i treću sastavnicu prijateljstva, a to je da On za nas daje
svoj život. Gospodine, pomozi mi da te bolje upoznam, da vršim samo tvoju volju, da
ne živim za sebe, nego da s Tobom živim za druge. Pomozi mi da sve više bivam tvoj
prijatelj – molio je Sveti Otac. Ističući da je Isus govorio o prijateljstvu u
govoru o lozi, Papa je rekao da je slika loze povezana s poslanjem učenika: „Odredio
sam vas da idete i rodite rod i da vaš rod ostane“. Prva je zadaća učenika – prijatelja
– da krenu na put, da iziđu iz sebe i da idu ususret drugima, a iste je riječi Isus
i nakon uskrsnuća uputio učenicima: „Idite i učinite sve narode učenicima...“. Gospodin
dakle potiče da iziđemo iz granica u kojima živimo, da evanđelje naviještamo drugima
kako bi proželo sve i svijet pripravilo za kraljevstvo Božje. Isusova nas zapovijed
može podsjetiti da je i Bog izišao iz sebe, napustio je svoju slavu da bi nas tražio,
da nam donese svoje svjetlo i ljubav. Želimo slijediti Boga na putu, svladavajući
lijenost da ostanemo u svojoj udobnosti, kako bi on mogao ući u svijet – potaknuo
je Benedikt XVI. Tumačeći riječi – donositi rod i da rod ostane – Papa se poslužio
slikom vinove loze i vina, rekavši da je za dobro grožđe potrebno svjetlo, kiša, dan
i noć, a za dobro vino muljanje, alkoholno vrenje i pozorno nadgledanje procesa. Zar
to nije i slika ljudskog života, naročito svećeničkog života? Potrebno nam je sunce
i kiša, vedrina i teškoća, razdoblje čišćenja i kušnje kao i vrijeme radosnog hoda
s evanđeljem. Osvrćući se na prošlost, možemo zahvaliti Gospodinu za teškoće i radosti,
za neugodne i sretne trenutke, u svemu prepoznati prisutnost njegove ljubavi koja
nas neprestano nosi i podnosi – ustvrdio je Sveti Otac. Govoreći pak o plodovima
koje Gospodin očekuje od nas, Papa je rekao da je vino slika ljubavi, te da je ljubav
pravi plod koji ostaje i koji Bog od nas očekuje. U Starom zavjetu vino je i slika
pravednosti, koja se ostvaruje živeći po Božjem zakonu. Ta starozavjetna slika vrijedi
i danas. Ljubav prema Bogu i prema bližnjemu bit je zakona – kazao je Benedikt XVI.
i dodao: Ta dvostruka ljubav sadržava naboj strpljivosti, poniznosti, dozrijevanja
u formaciji i suobličavanje naše volje s voljom Božjom, s voljom Isusa Krista, prijatelja.
Ta ljubav zahtijeva vjernost Kristu i Crkvi, želi da se i u patnji ostvaruje. Bit
ljubavi, pravog ploda jest u kretanju na put: ljubiti znači darivati se, a u ljubavi
je i znak križa – ustvrdio je Papa podsjećajući na riječi svetoga Grgura Velikog:
„Ako težite Bogu, pazite da mu ne prispijete sami“. Kao svećenici uvijek u svojoj
nutrini moramo nositi te riječi svetoga Grgura – upozorio je Papa. Osvrnuvši se
na današnju svetkovinu svetih Petra i Pavla, Papa je uputio pozdrav carigradskom ekumenskom
patrijarhu Bartolomeju I. i pravoslavnome izaslanstvu koje je poslao, zahvalivši im
na posjetu u sretnim okolnostima svetih zaštitnika Rima. Pozdravio je kardinale, braću
u episkopatu, veleposlanike i civilne vlasti, svećenike koji su ređeni s njim, redovnike
i sve vjernike. Svima zahvaljujem na prisutnosti i molitvi – kazao je Benedikt XVI.
potom je nadbiskupima metropolitima imenovanim nakon posljednje proslave blagdana
svetih Petra i Pavla na ramena postavio sveti palij. Tumačeći njegovo značenje,
rekao je da palij podsjeća na slatki Kristov jaram. Kristov jaram je njegovo istinsko
prijateljstvo, koje zahtijeva da druge uvodimo u prijateljstvo s Kristom, dakle da
budemo na raspolaganju drugima, da im budemo brižni pastiri. Palij je satkan od janjeće
vune, tako nas podsjeća na Pastira koji je iz ljubavi prema nama postao Jaganjac –
kazao je Papa i dodao. Podsjeća nas i na Krista koji po brdima i pustinjama traži
svoje izgubljeno janje, odnosno ljude. Podsjeća nas na njega koji je janje, odnosno
čovječanstvo, natovario na svoja leđa da ga vrati kući. Tako nas podsjeća da i mi
kao pastiri u njegovoj službi moramo na svojim ramenima nositi druge Kristu, također
i na to da njegovo stado ostaje uvijek njegovo i nikad ne biva naše vlasništvo – upozorio
je Sveti Otac dodajući da je palij također i znak zajedništva crkvenih pastira s Petrom
i njegovim nasljednicima. I mi imamo biti pastiri za jedinstvo i u jedinstvu, a jedino
u jedinstvu čiji je Petar simbol idemo prema Kristu – istaknuo je Sveti Otac dodajući
da je svima želio, govoreći o svojih šezdeset godina svećeništva, uputi riječi ohrabrenja
i nade u dobrotu Gospodinovu. Zahvaljujem Gospodinu na prijateljstvu kojim me obdario
i koje želi udijeliti svima nama. Zahvaljujem svojim odgojiteljima i svima koji su
me pratili na putu svećeništva. A sve je prožeto molitvom da nas Gospodin u svojoj
dobroti jednog dana primi i učini da gledamo njegovu slavu – molio je Benedikt XVI. U
nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Sveti se obratio svojoj biskupiji: „O Rime
sretni!“, pjeva se danas na svetkovinu svetih Petra i Pavla, nebeskih zaštitnika ovoga
grada – kazao je Benedikt XVI. potom je na ovaj poseban dan za njega i cijelu Crkvu
zahvalio Bogu. Zahvaljujem Gospodinu na njegovu pozivu i na povjerenoj mi službi,
zahvaljujem svima koji su mi u ovoj prigodi očitovali svoju blizinu i koji podupiru
moje poslanje molitvom, koja se iz svake crkvene zajednice neprestano uzdiže Bogu,
klanjanjem euharistijskom Kristu da umnoži snagu i slobodu za naviještanje evanđelja
– zaključio je Benedikt XVI.