Papa potpisao dekrete za nove svece i blaženike

Papa Benedikt XVI. primio je u audijenciju u ponedjeljak, 27. lipnja, kardinala Angela Amata, pročelnika Zbora za proglašenje svetih, te pritom potpisao dekrete o priznavanju čudesa po zagovoru četvero budućih blaženika, te za skupinu mučenika XX. stoljeća, velikim dijelom iz vremena Španjolskoga građanskog rata. Sveti je Otac, osim toga, odobrio i priznavanje herojskih kreposti za jednoga blaženika iz XVI. stoljeća, te za sedmoro slugu i službenica Božjih.
Meksikanka, preminula relativno nedavno, 22. srpnja 1981. godine, jedna je od budućih blaženica koju će Crkva uzdići na čast oltara. Riječ je o Mariji Agnezi od Presvetoga Sakramenta, utemeljiteljici dviju kongregacija, jedne ženske i jedne muške: Družbe misionarki klarisa od Presvetoga Sakramenta, i Družbe Misionarā opće Crkve. Druga časna službenica Božja po čijem se zagovoru priznaje čudo, Ildegarda Burjan, majka je jedne njemačke obitelji, preminula u Austriji početkom '30-ih godina prošloga stoljeća, nakon što je utemeljila Družbu sestara Caritas Socialis. I dva će svećenika ubrzo biti uzdignuta na čast oltara. Talijan, Mariano Arciero, koji je živio u XVIII. stoljeću, bio je uzor ljubavi Crkve u Napulju; francuski dominikanac Giuseppe Lataste, živio je jedno stoljeće poslije, bio je kontemplativac, utemeljitelj Sestara trećega reda svetoga Dominika u Betaniji, a preminuo je u dobi od samo 37 godina.
Među dekretima koje je Sveti Otac danas odobrio ističu se imena nekolicine mučenika, ubijenih iz mržnje prema vjeri, tijekom jednoga od najmračnijih razdoblja XX. stoljeća. Španjolski biskup Salvio Huix Miralpeix, preminuo je 1936., u građanskom ratu koji je okrvavio njegovu zemlju. Istu je sudbinu, iste godine, doživjela španjolska redovnica Josipa Martínez Pérez, jedna od redovnica Kćeri ljubavi svetoga Vinka, koja je život izgubila s 12 susestara, na različitim mjestima i u različito vrijeme, u razdoblju između kolovoza i prosinca 1936. godine.
Španjolac je i nadbiskup Valencije, Sluga Božji José María García-Lahiguera, utemeljitelj Kongregacije Sestara Krista Svećenika, preminuo 1989. godine, čije je herojske vrline priznao Sveti Otac, kao i one indijskoga svećenika Jinesha Mathewa Kadalikattila, i talijanskoga Raffaela Dimiccolija. Herojske su vrline priznate i za četiri službenice Božje: jednu Poljakinju iz XVI. stoljeća, te tri Talijanke koje su živjele između XIX. i XX. stoljeća. Zanimljivo je priznanje herojskih vrlina Giovannija Marinonija, venecijanskoga svećenika koji je živio na prijelazu iz XV. u XVI. stoljeće. Bio je redovnik Reda regularnih teatinskih klerika, kojega su njegovi suvremenici već štovali kao blaženika, i čije je štovanje, 1762. godine, potvrdio Klement XIII., ali nikada nije slavljen obred njegove beatifikacije.