Na Tijelovo Papa predvodio svetu misu u bazilici svetoga Ivana Lateranskog

Euharistija čini čovjeka sličnim Isusu, i na Kristovim ga tragovima čini sposobnim učiniti se darom za druge, a to je sredstvo za postizanje jedinstva ljudske obitelji – istaknuo je papa Benedikt XVI. na svetkovinu Tijelova, 23. lipnja, u propovijedi tijekom Mise koju je služio u Bazilici Svetoga Ivana Lateranskoga. Nakon euharistijskoga slavlja, Sveti je Otac predvodio procesiju do Bazilike Svete Marije Velike, gdje je udijelio euharistijski blagoslov.
U Euharistiji dolazi do preoblikovanja darova ove zemlje – kruha i vina – koje preobražava naš život i uvodi tako u preoblikovanje svijeta. Na svetkovinu je Tijelova Papa potaknuo na razmišljanje o otajstvu Krista koji u darivanju sebe na Križu spašava svijet, te svakomu pokazuje put otkupljenja. Moglo bi se reći da sve polazi od srca Krista koji je na Posljednjoj večeri, uoči muke, zahvalio Bogu i slavio Ga, te je tako snagom svoje ljubavi promijenio smisao smrti kojoj je išao u susret – istaknuo je Sveti Otac. Krist iz ljubavi prihvaća cijelu muku, sa svom patnjom i nasiljem, sve do smrti na križu, te ju tako preobražava u čin darivanja. Ta je promjena potrebna svijetu, jer ga izbavlja iznutra, otvara ga dimenzijama Nebeskoga kraljevstva. Ali, tu obnovu svijeta Bog želi ostvariti uvijek istim putom kojim ide Krist, štoviše, putom koji je On sâm – napomenuo je Sveti Otac.
Zbog toga Bog svijetu daruje Euharistiju, kako bi svakom čovjeku pružio mogućnost za spasenje. U kršćanstvu, naime, nema prečaca; – istaknuo je Papa – sve prolazi poniznom i strpljivom logikom pšenična zrna koje umire kako bi dalo život, logikom vjere koja blagom Božjom snagom premješta planine. Zbog toga Bog želi i dalje obnavljati ljudski rod, povijest i svemir, i to kroz taj niz preobrazbi, čiji je sakrament Euharistija. Kroz posvećeni kruh i vino, u kojima je stvarno nazočno Njegovo Tijelo i Krv, Krist nas preobražava, čineći nas sličnim Sebi: uključuje nas u svoje djelo otkupljenja, čineći nas sposobnima, po milosti Duha Svetoga, živjeti prema njegovoj logici darivanja, poput pšeničnoga zrnja sjedinjenoga s Njime i u Njemu. Tako se siju, i zriju u brazdama povijesti, jedinstvo i mir, a oni su, po Božjem nacrtu, cilj kojemu težimo – istaknuo je Sveti Otac.
Radi boljega shvaćanja dinamike euharistijskoga zajedništva, Papa je spomenuo svetoga Augustina, te istaknuo da tjelesna hrana, koju naš organizam upija, pridonosi našoj prehrani; u slučaju Euharistije riječ je o drugačijem Kruhu: nismo mi ti koji ga upijamo, nego nas on uzima sebi, tako da postajemo slični Isusu Kristu, udovi Njegova tijela, samo jedno s Njime. Sjedinjujući nas s Kristom, Euharistija nas otvara i prema drugima, postajemo udovi jedni od drugih, tako da nismo više odvojeni nego smo samo jedno u Njemu – rekao je Sveti Otac.
Tko prepozna Isusa u svetoj hostiji, prepoznaje ga i u bratu koji trpi, koji je gladan i žedan, koji je stranac, gol, bolestan, zatočen; i pozoran je prema svakoj osobi, konkretno se zalaže za sve one koji su u potrebi. Stoga, iz dara Kristove ljubavi proizlazi naša posebna kršćanska odgovornost u izgradnji solidarnoga, pravednoga, i bratskoga društva – napomenuo je Sveti Otac te dodao da posebno u ovo naše doba, u kojemu nas globalizacija čini sve više ovisnima jedni od drugih, kršćanstvo može, i treba, učiniti to da se to jedinstvo ne gradi bez Boga, odnosno bez istinske Ljubavi.