Papa predvodio svetu misu na nogometnom igralištu u San Marinu

Sveti je Otac u devet sati i petnaest minuta sletio na heliodrom u San Marinu gdje su ga dočekali kapetani-upravitelji San Marina zajedno s državnom tajnicom za vanjske poslove Gospođom Antonellom Muraloni, veleposlanik pri Svetoj Stolici s apostolskim nuncijem u San Marinu, te mons. Luigi Negri, biskup biskupije San Marino-Montefeltro. Sveti je Otac odmah krenuo prema nogometnom igralištu Serravalle gdje je u deset sati predvodio svečanu svetu misu. Biskup Luigi Negri je na početku svete Mise uime svojih vjernika Papi poželio dobrodošlicu u biskupiju San Marino-Montefeltro.
Odgovarajući na biskupovu dobrodošlicu Papa je očitovao radost što može sa stanovnicima San Marina lomiti kruh Božje riječi i euharistije, pozdravio je upravitelje San Marina, te predstavnike političkih i civilnih vlasti. Zahvalivši na srdačnoj dobrodošlici, rekao je da je došao dijeliti radost i nadu, napore i obveze, ideale i čežnje biskupijske zajednice. Svima je zajamčio svoju blizinu i sjećanje u molitvi, te ih ohrabrio da ustraju u svjedočenju kršćanskih i ljudskih vrijednosti, vrlo duboko ukorijenjenih u vjeri i povijesti njihova kraja i stanovništva.
Govoreći o svetkovini presvetoga Trojstva, središtu naše vjere, rekao je da je Presveto Trojstvo najveće otajstvo naše vjere: Trojica su i jedan je, jedan Bog u tri osobe. Zapravo Bog ne može biti nego otajstvo u svojoj veličini, a ipak se objavio: U Sinu se objavio Bog Otac i Duh Sveti – ustvrdio je Benedikt XVI. dodajući da liturgija ne govori toliko o otajstvu Trojedinog Boga koliko o drugoj zbilji vrhovnoga otajstva naše vjere. Otac, Sin i Duh Sveti jedno su jer su ljubav, a ljubav je apsolutna živa snaga; jedinstvo ostvareno po ljubavi čvršće je od bilo kojeg fizičkoga jedinstva. Otac Sinu daje sve, Sin od Oca prima sve, a Duh Sveti je plod te uzajamne ljubavi između Oca i Sina. Današnja biblijska čitanja govore o Bogu, govore dakle o ljubavi, o biti jedinstva i trojstva – objasnio je Papa.
Govoreći o pojedinim liturgijskim čitanjima, Papa je podsjetio kako je nedavno na općoj audijenciji srijedom govorio o današnjem prvom čitanju. Iznenađujuće je to što se Božja ljubav objavljuje nakon vrlo teškog narodnog grijeha. Mojsije se vratio sa Sinaja s pločama Zapovijedi, sklopljenim savezom s Bogom, i našao je narod kako se klanja zlatnome teletu. Činilo se da je sve propalo, da je izgubljeno Božje prijateljstvo. A ipak, unatoč tomu teškom grijehu naroda, Bog po Mojsijevu zagovoru oprašta narodu i ponovno zove Mojsija na Sinaj – kazao je Papa dodajući:
Ali Bog Mojsiju ne pokazuje lice, nego mu objavljuje svoje biće puno dobrote: Boga milosrdna i milostiva, spora na srdžbu, bogata ljubavlju i vjernošću. To je Božje lice. U tom opisu Boga očituje se njegova milostiva ljubav koja pobjeđuje, zaboravlja i uništava grijeh. Možemo biti sigurni da nas ta dobrota neće napustiti. Objava ne može biti jasnija. Naš Bog ne želi uništiti grješnika nego mu se očituje u svojoj ljubavi i pruža mu mogućnost obraćenja i praštanja – ustvrdio je Benedikt XVI.
Nastavljajući govor o biblijskim čitanjima, Papa je istaknuo kako ulomak iz evanđelja upotpunjuje objavu iz prvoga čitanja. Sveti Ivan veli: Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinorođenoga Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, već da ima život vječni. U svijetu ima zla, egoizma, zlobe i Bog bi mogao doći da osudi svijet, uništi zlo, da kazni sinove tame. Naprotiv, On pokazuje da ljubi svijet i čovjeka, unatoč grijehu, i stoga šalje svojega Jedinorođenca. Isus je Sin Božji, rođen poradi nas, živio je za nas, ozdravljao bolesne, praštao grijehe, prihvaćao sve. Odgovarajući na Očevu ljubav, za nas je dao svoj život; na križu je Božje milosrđe dosegnulo svoj vrhunac. Po križu smo dionici života vječnoga, koji nam priopćava Duh sveti. U otajstvu križa nazočne su sve tri božanske osobe: Sin koji do kraja izvršava Očev plan, a Duh Sveti nas čini dionicima božanskog života i božanskom ljubavlju preobražava naš život – ustvrdio je Papa.
Na kraju propovijedi Papa se obratio stanovništvu San Marina rekavši da je vjera u Trojstvenoga Boga obilježila Crkvu u San Marinu. Sveti klesari Marin i Lav, koji su sredinom trećeg stoljeća stigli iz Dalmacije-Hrvatske, u ove krajeve su donijeli evanđelje. Biskup Gaudijencije je jednoga zaredio za svećenika drugog pak za đakona i poslao jednog na brdo Feretro, preimenovano u sveti Lav, a drugog na brdo Titan, današnji San Marino. Na povjesničarima je da utvrde činjenice, a za nas je važno to da su Marin i Leon u ove krajeve s vjerom u Boga, koji se objavio u Isusu Kristu, donijeli nove vrijednosti i perspektive, iz kojih je potekla nova kultura i civilizacija utemeljena na osobi, slici Božjoj, obdarenoj pravima koja su prije svih ljudskih zakona – istaknuo je Benedikt XVI.
Razni su narodi – Rimljani, Goti i Langobardi – u zajedničkom vjerskom uporištu našli snažan čimbenik etičke, kulturne, civilne a donekle i političke izgradnje. Njima je bilo jasno da se civilizacijski projekt ne može dovršiti sve dok se cijelo stanovništvo ne organizira kao živa kršćanska zajednica, utemeljenu na vjeri u Trojedinog Boga. S pravom se dakle može reći da je vjera bila i ostaje bogatstvo ovoga naroda, vaše bogatstvo, da je stvorila jedinstvenu civilizaciju. Uz tu vjeru valja spomenuti i apsolutnu vjernost Rimskom biskupu, veliku pozornost prema Istočnoj Crkvi i pobožnost prema Djevici Mariji – kazao je Papa te podsjetio na tešku svjetsku krizu koja nije zaobišla ni San Marino.
I ovdje se imate sučeljavati s dubokim i naglim društvenim, kulturnim, gospodarskim i političkim promjenama, koje određuju usmjerenja i promjenu mentaliteta, običaja i osjećaja. I ovdje imate teškoća i prepreka, prouzročenih hedonističkim shvaćanjima koja zatamnjuju pamet i prijete moralu. I ovdje se pojavljuje napast da se vjeru ne smatra dobrom čovjeka, nego njegovu osobnu i društvenu moć, njegovu inteligenciju, kulturu i sposobnost manipuliranja znanstvenom, tehnološkom i društvenom zbiljom – upozorio je Sveti Otac te podsjetio na krizu obitelji i teškoće u odgoju mladih.
Osvrnuvši se na život crkvene zajednice, rekao je da dobro poznaje zauzimanje u promicanju istinskog kršćanskog života. Potaknuo je vjernike da budu kvasac svijeta, da u društvu žive dosljednim kršćanskim životom, a svećenike, redovnike i redovnice da gaje crkveno zajedništvo, pomažući i slušajući svojega Pastira. I kod vas se osjeća žurnost novih svećeničkih i redovničkih zvanja. Pozivam obitelji i mlade da odgovore na Gospodinov poziv. Nitko se nije pokajao što je velikodušan s Bogom. Vama laicima preporučam da budete aktivni u zajednici, da uz svoje građanske, političke, društvene i kulturne obveze nađete vremena i raspoloživosti za vjerski i pastoralni život. Čuvajte baštinu stečenu na poticaju svojih nebeskih zaštitnika, Marina i Lava. Božji blagoslov zazivam na vaš sadašnji i budući hod i sve vas preporučujem milosti Gospodina Isusa Krista, ljubavi Božjoj i zajedništvu Duha Svetoga – zaključio je Benedikt XVI.
U nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji, Papa je podsjetio na današnju beatifikaciju u Francuskoj sestre Margerite Rutan, iz družbe Kćeri milosrđa, koja je u drugoj polovici osamnaestog stoljeća radila u bolnici, ali je u tragičnim progonima nakon Francuske revolucije, osuđena na smrt zbog svoje katoličke vjere i vjernosti Crkvi. Papa je također podsjetio da se sutra obilježava Svjetski dan izbjeglice te da se ove godine obilježava i šezdeseta obljetnica usvajanja Međunarodne konvencije za zaštitu progonjenih i svih koji moraju bježati iz svojih država. Pozivam civilne vlasti i svaku osobu dobre volje da jamči prihvat i dostojne životne uvjete izbjeglicama, dok očekuju da se slobodno i sigurno mogu vratiti u svoje zemlje – zaključio je Benedikt XVI.
I Gradišćanski su se Hrvati vratili u matičnu zemlju na susret sa Svetim Ocem u Zagrebu. Evo njihovih dojmova sa susreta: