Što je Sveti Otac rekao novinarima o Hrvatskoj tijekom leta prema Zagrebu

Tijekom leta prema Zagrebu Sveti je Otac s novinarima razgovarao o svojem pastoralnom pohodu Hrvatskoj, podsjetio je da je već dva puta kao kardinal pohodio Hrvatsku i osjetio pučku pobožnost hrvatskog naroda koja je vrlo slična pobožnosti njegove Bavarske. Rekao je da je bio vrlo radostan kad je vidio utjelovljenju vjeru, življenu sa srcem, gdje nadnaravno biva naravnim, a naravno je pak prosvijetljeno nadnaravnim i što je Hrvatska, sa svojom tisućgodišnjim katoličkom poviješću, uvijek bila vrlo bliska Svetoj Stolici. Mogao se dakle uvjeriti da u Hrvatskoj postoji duboko bratstvo u vjeri, želja da se služi Bogu i čovjeku. U Hrvatskoj je kršćanski humanizam i istinsko katolištvo, u smislu otvaranja svima koje preobražava svijet, prema volji Stvoritelja – primijetio je Sveti Otac.
Govoreći o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, rekao je da su Hrvati europski narod, da su živjeli europsku povijest i stoga je logično, pravedno i nužno da uđe u Uniju. Rekao je kako misli da je hrvatski narod u tome smislu radostan premda je shvatljiv skepticizam nekog malog naroda kada ulazi u već oblikovanu Europu. Može se razumjeti da ima straha zbog jake centralističke birokracije, racionalističke kulture, koja ne vodi dovoljno računa o bogatstvu povijesnih razlika. Smatram da je poslanje Hrvatske koja ulazi u Europsku uniju obnoviti jedinstvo u različitosti – kazao je Sveti Otac.
Govoreći o europskom identitetu, rekao je da se on izražava u bogatstvu različitosti kultura, ukorijenjenih u kršćanskoj vjeri i velikim kršćanskim vrijednostima. Ulazak Hrvatske može ojačati, protiv izvjesnog apstraktnog racionalizma, bogatstvo naših kultura. Stoga je ohrabrio Hrvate jer ulazak je u Europu uzajamni proces davanja i primanja. I Hrvatska pruža nešto svojom poviješću, svojim ljudskim i gospodarskim mogućnostima, a i prima nešto proširujući svoj obzor, ne samo gospodarski nego i kulturni i duhovni – primijetio je Benedikt XVI.
Na kraju, Papa je govorio o blaženom Alojziju Stepincu, biskupu i mučeniku, nazvavši ga velikim pastirom i kršćaninom, čovjekom primjerna humanizma koji se borio protiv neljudskih diktatura. Kardinal je uvijek branio istinski humanizam, a u vrijeme Nezavisne Države Hrvatske branio je Srbe, Židove i Cigane. Pod komunizmom je branio vjeru, Božju nazočnost u svijetu o kojoj ovisi istinski humanizam. On se borio protiv dva oprečna režima, a borio se za istinski kršćanski humanizam. Stepinac je veliki uzor ne samo Hrvatima nego i svima nama – zaključio je Benedikt XVI.