Papa primio vjerodajnice šest novih veleposlanika pri Svetoj Stolici
Vlade trebaju iskorištavati obnovljive energije koje poštuju okoliš izbjegavajući
pribjegavanje za čovjeka opasnoj tehnologiji– kazao je Benedikt XVI. govoreći veleposlanicima
Moldavije, Ekvatorijalne Gvineje, Belizea, Sirije, Gane i Novog Zelanda, koje je prijepodne
primio u audijenciju za predavanje vjerodajnica. Govoreći novim veleposlanicima pri
Svetoj Stolici, Papa je ustvrdio da zaštita okoliša ne smije biti uvjetovana političkim
ili gospodarskim interesima. U prvoj polovice godine zbile su se brojne tragedije
koju su se odrazile na prirodu, tehnologije i osobe. No, u tome je najvažniji čovjek,
a ne tehnika i stranački probitci – kazao je Papa šestorici novih veleposlanika koji,
budući da dolaze s pet kontinenata, predstavljaju dakle cijeli svijet. Papa nije poimence
naveo tragedije, ali je istaknuo da nas zabrinjava njihova opsežnost. Bog je čovjeku
povjerio upravljanje prirodom, čovjek dakle ne može biti podložan tehnologiji niti
biti njezin predmet. Ta svijest ima potaknuti države na zajedničko promišljanje o
kratkoročnoj budućnosti planeta i o njihovoj odgovornosti glede našega života i tehnologije.
Neodgodiva je ljudska ekologija, usvajanje životnog stila koji poštuje okoliš i potiče
istraživanje i rabljenje čistih energija, obzirnih prema baštini stvorenoga i koje
nisu štetne za ljudska bića, to mora biti politički i gospodarski prioritet – ustvrdio
je Benedikt XVI. Mora se sasvim preispitati naš odnos s prirodom, koja nije samo
mjesto razonode i prostor za korištenje – naglasio je Papa dodajući da bi neprihvaćanje
općeg stila života, koji poštuje savez između čovjeka i prirode, moglo dovesti do
uništenja ljudske obitelji. Sve vlade imaju štiti prirodu i pomoći joj da obavlja
svoju bitnu ulogu u preživljavanju čovječanstva. Čini se da su Ujedinjeni narodi naravno
mjesto za slično promišljanje, koje ne smije biti zasjenjeno ni slijepim partizanskim
ni političkim i gospodarskim interesima, nego ima promicati solidarnost bez obzira
na osobne interese – ustvrdio je Sveti Otac. Osvrnuvši se na ulogu tehnologije,
Papa je primijetio da rabljenje njezinih mogućnosti treba ići usporedo s ekološkim
i društvenim nepogodama. Često se zaboravlja da napredak ima koristiti ljudskom radu
a ne tehnologiji, koja je ljudsko stvorenje. Uzdanje samo u nju, ili vjerovati da
je ona isključivi čimbenik napretka, ili sreće, pretvara čovjeka u potrošni materijal,
a to se vrlo lako okreće protiv čovjeka kad osjeti da nisu ispunjenja očekivanja –
primijetio je Papa. Dovoljno je osvrnuti se na 'štete' napretka i opasnosti za
čovječanstvo od svemoguće i, u konačnici, neobuzdane tehnike. Ako tehnika upravlja
čovjekom, lišava ga njegove ljudskosti. Oholost tehnike dovela je naše društvo do
bezobzirnog privređivanja i izvjesnog hedonizma koji ono što je subjektivno i sebično
nameće kao ispravno ponašanje – rekao je Papa. Očituje se dakle žurnim – nastavio
je Papa – da istražitelj i znanstvenik znaju povezati tehnologiju s čvrstom etičkom
protegom, pomažući dakle prirodi da se razvija prema Stvoriteljevu naumu. Vlade bi
pak imale promicati humanizam koji poštuje duhovnu i vjersku protegu čovjeka – upozorio
je Benedikt XVI. Poštivanje čovječjih težnja za pravednošću i mirom omogućuje izgradnju
društva koje se samo promiče, kada podupire obitelj ili odbacuje, primjerice, isključivo
prvenstvo financija. Država živi od punine života svojih građana, kad je svatko svjestan
svojih odgovornosti i mogućnosti da može vrjednovati vlastita uvjerenja. Osim toga,
naravna težnja prema istini i dobru izvor je dinamizma koji stvara želju zajedničkog
zauzimanja u ostvarenju općega dobra – zaključio je Benedikt XVI. Obraćajući se
sirijskom veleposlaniku, Papa je rekao da previranja u arapskim mediteranskim državama
očituju želju za boljom budućnošću. Ta zbivanja također očituju žurnu potrebu istinskih
reformi u političkom, gospodarskom i društvenome životu, a vrlo je važno da se sve
odvija u apsolutnome poštivanju istine, suživota , legitimnih prava osoba i zajednice.
Na tim se načelima imaju nadahnjivati vlasti, vodeći računa o čežnjama civilnoga društva
i međunarodnim pritiscima – kazao je Sveti Otac dodajući da se mora pronaći globalno
rješenje za mir u cijeloj regiji. Novom je veleposlaniku Novoga Zelanda izrazio
solidarnost sa žrtvama potresa koji je u veljači zahvatio njegovu zemlju, te pohvalio
ulogu Novozelanđana u očuvanju mira na Pacifiku, ohrabrujući razvoj koji poštuje okoliš.
Ponovno je istaknuo zauzimanje Crkve u obrani ljudske osobe, njezinih neotuđivih prava,
od začeća do prirodne smrti, te u promicanju obitelji i odgoja. U govoru moldavskom
veleposlaniku istaknuo je opravdanu želju Moldavije da uđe u Europsku uniju, koja
ima poštovati njezin kulturni identitet utemeljen na kršćanskim vrijednostima. U tom
smislu Moldavija može pomoći Europi da otkrije ono što ne želi vidjeti ili pak odbija
priznati. Papa je pohvalio suradnju između Pravoslavne crkve i male katoličke zajednice
u promicanju vjerskih vrijednosti protiv materijalizma i relativizma. Govoreći
veleposlaniku Gane, Papa je istaknuo gospodarski i društveni napredak zemlje, a pohvalio
je mirno i uredno odvijanje posljednjih političkih izbora. Etnički je sklad vrlo važan
čimbenik za stvaranje uvjeta mira, stabilnosti i napretka za sve građane. Papa je
također pohvalio ozračje vjerske slobode u Gani, te istaknuo važnost usklađivanja
između svjetovnih i vjerskih interesa, a poželio je da od prirodnih bogatstva, kojima
Gana obiluje, imaju svi koristi. U govoru veleposlaniku Belizea, Papa se osvrnuo
na slobodu bogoštovlja, ona je plod kršćanskih vrijednosti, na kojima se temelji mala
srednjoamerička država, koja ima oko tristo tisuća stanovnika. Papa je podsjetio na
ulogu Crkve u školstvu dodajući da čvrsta vjera omogućuje mladima bolju pripremu za
preuzimanje vodstva države. Veleposlanika Ekvatorijalne Gvineje podsjetio na prinos
Crkve u primicanju pravedna i solidarnog društva, koje poštuje ljudsko dostojanstvo
i okoliš u pravednoj raspodjeli bogatstva, koja je nužna za istinski socijalni napredak
svih, naročito siromašnih i potrebitih, za promicanje života, odgoja i zdravlja svih
ne zaboravljajući da je čovjek stvoren na sliku i priliku Božju – zaključio je Benedikt
XVI.