Papa primio izaslanstva Makedonije i Bugarske

Kao i svake godine i ove su službena izaslanstva Makedonije i Bugarske prigodom liturgijskog spomena svetih Ćirila i Metoda pohodili grob svetoga Ćirla u bazilici svetoga Klementa u Rimi, a danas ih je Sveti Otac primio u audijenciju.
Obraćajući se makedonskom izaslanstvu Papa je istaknuo kako su sveta braća unatoč brojnim teškoćama naviještali evanđelje slavenskim narodima. Oni su željeli da se upozna Kristovo evanđelje i stoga su kršćanski nauk sabrali u knjige na staroslavenskome jeziku. To je bio odlučan događaj za rast i razvoj slavenske civilizacije i kulture – ustvrdio je Benedikt XVI.
Svjedočenje i učenja svete braća i danas vrijede za službenike evanđelja i za javne upravitelje. Sveta su braća svoj život posvetili apostolskom djelovanju, a božanski je naum da Objavu učini razumljivom i dostupnom narodima objedinio različite tradicije i kulture – primijetio je Sveti Otac.
Prihvaćajući spasonosni Božji plan, narodi prihvaćaju temelje za izgradnju civilizacije i društva, prožetih duhom pomirbe i miroljubiva suživota. Nema stvarnog jedinstva ako se ne poštuje dostojanstvo svake osobe i njezina neotuđiva prava. Kristovo evanđelje može, a to su vrlo dobro shvatili sveti Ciril i Metod, prosvijetliti svaki okvir i dimenziju ljudskog iskustva. Božja riječ poziva na trajno obraćenje srca, da svaka odluka i odabir budu besprijekorni; trajno se obraćajući Bogu moguće je izgraditi novo čovječanstvo – ustvrdio je Sveti Otac.
Neka vaše godišnje hodočašće u Rim bude prigoda za obnovu prijateljskih veza između vaših naroda i Katoličke crkve i istodobno za jačanje i promicanje zauzimanja za opće dobro vaše zemlje. Utječimo se zagovoru svetih Ćirila i Metoda da Gospodin može podariti svoj mir i blagosloviti narode Makedonije – zaključio je Benedikt XVI.
Obraćajući se bugarskom izaslanstvu, Papa je rekao da su sveta braća pokrenula široku duhovnu obnovu i postavila temelje za istinsko promicanje slobode i jedinstva kršćanske Europe. Ćiril i Metod bili su „živa evanđelja“ i rječiti znakovi Gospodinove dobrote, stoga su ljudi njihova vremena lakše prihvaćali njihovo svjedočanstvo – kazao je Papa.
Europskim narodima, koji se ovih godina otvaraju novim izgledima suradnje, sveta braća poručuju da će im jedinstvo biti čvršće ako se bude oslanjalo na zajedničke kršćanske korijene. Kršćanstvo je u složenoj povijesti Europe glavni i kvalificirajući čimbenik. Kršćanska je vjera oblikovala europsku kulturu, nerazdvojiva je od povijesti Europe, njezina povijest uopće nije shvatljiva bez kršćanstva – ustvrdio je Benedikt XVI.
Osvrćući se na stanje u Europi, Papa je istaknuo potrebu njezina duhovna rasta po uzoru na svoju bolju prošlost. Jedinstvo Kontinenta, što postupno dozrijeva u savjestima i u politici, izgled je velike nade. Europljani su pozvani ostvariti uvjete za čvrsto jedinstvo i učinkovitu suradnju između naroda. Da bi se gradilo na čvrstim temeljima ne treba se osvrtati samo na ekonomski interes, nego se ima pozivati na istinske vrijednosti, koje se temelje na općem moralnom zakonu, ispisanom u srcu svakog čovjeka – istaknuo je Sveti Otac.
Zaključujući govor, Papa je poželio da moralna i kulturna baština svetih Ćirila i Metoda svakoga potakne na vrjednovanje duhovne baštine vlastite zemlje i istodobno otvaranje i zajedništvo u uzajamnome poštivanju. Papa želi da i ovaj susret pridonese još boljim odnosima u bratstvu i solidarnosti. Neka Bog blagoslovi vašu zemlju i sve njezine stanovnike – zaključio je Benedikt XVI.