O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Na Papinu stolu je puno poziva, a time što se odazvao našemu pozivu da posjeti Hrvatsku on daje znak nama, ali i Europi i svijetu – istaknuo je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić u razgovoru za Hrvatsku televiziju, koji je vođen u povodu skoroga posjeta pape Benedikta XVI. našoj Domovini, a objavljen je jučer u „Dnevniku plus“ HTV-a.
Za Katoličku Crkvu u Hrvatskoj i za naše vjernike Papin posjet znači puno, jer nam dolazi „Petar naših dana“, Kristov namjesnik na zemlji – kazao je kardinal, dodavši kako Papin pohod znači puno i za državu. S jedne strane – objasnio je – u Hrvatsku dolazi poglavar Katoličke Crkve, a možemo reći da je on i najviši moralni autoritet u svijetu, a s druge strane dolazi i poglavar jedne države – Vatikana – koja je među prvima priznala Republiku Hrvatsku – podsjetio je kardinal, istaknuvši kako svi mi znamo što je značila Sveta Stolica na početku našega osamostaljenja.
Tema susreta Pape s hrvatskim vjernicima je obitelj. Na pitanje novinara koliko su hrvatske obitelji prepoznale Papinu želju da se s njima susretne te koliko je samome Papi važna obitelj, kardinal je odgovorio da Papa dolazi zbog Prvoga nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji te da to što dolazi tom prigodom pokazuje koliko mu je važna obitelj. Mi smo danas svjesni u kakvim prilikama žive naše obitelji i željeli bismo da i ovaj pohod Svetoga Oca bude poticaj svima – i u Crkvi, i u državi, i u društvu, da više pozornosti damo našim obiteljima, ne samo na riječima, nego i djelima – rekao je kardinal Bozanić.
Također recimo da je kardinal u razgovoru ustvrdio kako sa strane Crkve, ali i države, može odgovorno reći da je posjet pripreman tako da troškovi budu minimalni, te da će polovinu troškova platiti Crkva, a pola država. Zagrebački nadbiskup pozvao je na kraju sve hrvatske vjernike da dođu na susret s Papom, rekavši da on dolazi k nama te da smo i mi pozvani da mu dođemo ususret, da se zajedno s njime molimo, da čujemo njegovu poruku te da tih dana budemo s njim – i mladi i obitelji i svi katolički vjernici. Na neki način, dodao je kardinal Bozanić, mogli bismo reći da je svaki vjernik pozvan na susret s Papom, a svi smo osobito pozvani – 5. lipnja – na veliku Svetu misu svih hrvatskih katolika na zagrebačkom hipodromu.
Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić i predsjednica Vlade Republike Hrvatske Jadranka Kosor, a u svrhu provedbe Ugovora između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture, potpisali su danas Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama. Potpisivanju ugovora u Tajništvu Hrvatske biskupske konferencije u Zagrebu nazočili su i šibenski biskup Ante Ivas, požeški biskup Antun Škvorčević te ministar znanosti, obrazovanja i sporta Radovan Fuchs.
Izražavajući dobrodošlicu predsjednici Vlade, nadbiskup Srakić istaknuo je važnost ovoga čina. Prije petnaest godina potpisan je, naime, Ugovor između Svete Stolice i Republike Hrvatske u kojemu se ističe pravo Katoličke Crkve da osniva škole na različitim razinama, a govori se i o obvezama koje u tome pogledu na sebe preuzima hrvatska država. Ugovor o katoličkim osnovnim i srednjim školama dotiče pitanje upisa učenika, nastave koja se izvodi, imenovanja ravnatelja, kao i odobravanja unutarnjeg reda u školama, u skladu s uvjetima određenima u zakonima Republike Hrvatske i u skladu s temeljnim načelima katoličkoga odgoja i obrazovanja. U ugovor je unesen popis katoličkih osnovnih i srednjih škola koje djeluju u ovome trenutku – rekao je nadbiskup Srakić, te zahvalio svima koji su dali svoj prinos da se ugovori pripreme i potpišu.
Predsjednica Vlade Kosor zahvalila je na dobrodošlici te mogućnosti da se taj izuzetno važan čin događa u ozračju priprema za velik i prevažan susret koji nam predstoji, a to je dolazak Svetog Oca u Hrvatsku. Istaknula je da treba konstatirati da danas u Hrvatskoj djeluje dvanaest katoličkih gimnazija i dvije osnovne škole, a svakako valja spomenuti i četrdeset i osam katoličkih vrtića. Ono što ovim potpisom oživotvorujemo jest nastojanje hrvatskog obrazovnog sustava da od najranije dobi djecu učimo domoljublju i ponosu na svoje korijene, na našu povijest, tradiciju i kulturu – rekla je Kosor, istaknuvši kako je taj vidik osobito važan u kontekstu skoroga ulaska Hrvatske u Europsku Uniju.