Sveti je Otac danas na općoj audijenciji nastavio govoriti o molitvi u Svetome pismu,
koje će nas – rekao je – voditi da produbimo dijalog saveza između Boga i čovjeka
kroz povijest spasenja, sve do vrhunca, do konačne riječi koja je Isus Krist. Tijekom
promišljanja o molitvi u Bibliji zadržat ćemo se na nekim važnim tekstovima i uzornim
likovima starog i Novoga zavjeta. Abraham, veliki patrijarh i otac svih vjernika,
svojim zagovorom za Sodomu i Gomoru nudi nam prvi primjer molitve – kazao je Papa
te pozvao vjernike da čitaju i meditiraju Sveto pismo kako bi upoznali veličanstvenu
povijest odnosa između Boga i čovjeka, između Boga koji nam se objavljuje i čovjeka
koji mu odgovara, koji moli. Prvi tekst o kojem želimo razmišljati – rekao je Benedikt
XVI. – nalazi se u 18. poglavlju knjige Postanka; govori se zloći stanovnika Gomore
i Sodome koja je dosegnula vrhunac i potreban je Božji zahvat da uništavajući gradove
zaustavi zlo. Bog objavljuje Abrahamu to što kani učiniti, a Abraham odgovara Bogu
ističući težinu problema: Zar ćeš i pravednika uništiti sa zlotvorom? Možda u gradu
ima pedeset pravednika, možda 45 i na kraju - veli Abraham – možda ih ima deset. „Daleko
to bilo od tebe da ubiješ i nevinoga kao i krivoga. Zar da ni Sudac svega svijeta
ne radi pravo?“ Abraham dakle pred Boga iznosi potrebu da se izbjegne dijeljenje pravde
po kratkom postupku, ne može se jednako postupati s nevinima i zlima – kazao je Benedikt
XVI. – i dodao da je, ako se pozornije čita biblijski tekst, Abrahamov zahtjev još
ozbiljniji i dublji. Abraham traži, pozivajući se na Božju pravednost, oprost cijelome
gradu, tako priziva novu pravednost, božansku, koja žudi za dobrom i koja ga stvara
kroz praštanje preobrazbom grješnika. Abraham ne traži pravdu po zaslugama, nego spasonosni
zahvat da poštedi nevine i praštajući da oslobodi zlotvore. Abrahamova bi se misao
ukratko ovako moglo izraziti: nepravedno bi bilo postupati s nevinima isto kao i sa
zlotvorima, naprotiv treba s grješnima postupati kao i s nevinima, primjenjujući „višu“
pravdu, pružajući im mogućnost spasenja, jer ako zlotvori prihvate Božji oprost i
priznaju svoju krivnju omogućuje im se spas, neće više činiti zlo, i oni će postati
pravedni pa neće više biti potrebe da ih se kažnjava – objasnio je Papa. Abrahamova
se molitva zasniva na sigurnosti da je Gospodin milosrdan. Božja pravda i njegovo
praštanje očitovanje su snage dobra. Uništenje je Sodome imalo zaustaviti zlo u gradu,
ali Abraham zna da Bog može i na drugi način suzbiti zlo. Praštanje prekida uvojnicu
grijeha, a Abraham od Boga zapravo i traži praštanje. Kad je Gospodin udovoljio Abrahamovu
zahtjevu oprostiti gradu ako u njemu ima pedeset nevinih, tada Abraham postupno umanjuje
broj sve do deset. Što je broj manji većim se očituje milosrđe Boga, koji strpljivo
sluša molitvu, prihvaća je i ponavlja na svaki Abrahamov zahtjev: oprostit ću ...
neću ga uništiti ...poštedjet ću ga. Sodoma bi se po Abrahamovu zagovoru spasila ako
bi se u njoj našli i deset nevinih – primijetio je Sveti Otac dodajući da i je u tome
moć molitve. Po zagovornoj molitvi Bogu da spasi druge, očituje se Božja želja
da spasi grješnika. Gospodin ne želi smrt zlobnika nego želi oprostiti, spasiti, dati
život, pretvoriti zlo u dobro. To je Božja želja koja u molitvi biva čovječjom i očituje
se po zagovoru. Zagovorom Abraham svoj glas i svoje srce nudi božanskoj volji: Bog
želi milosrđe, ljubav i spasenje, a u Abrahamu je i njegovoj molitvi našao mogućnost
da se stvarno objavi u ljudskoj povijesti, da je prisutan tamo gdje je potrebna milost.
Bog želi podariti život obraćenom grješniku. Njegov je dugi razgovor s Abrahamom neporecivo
očitovanje milosrdne ljubavi – kazao je Benedikt XVI. dodajući da su Sodoma i Gomora
bile uništene jer se nije našlo ni deset pravednika. Potreba da se unište Sodoma
i Gomora paradoksalno je posvjedočena u Abrahamovoj molitvi, jer se zapravo u njegovoj
posredničkoj molitvi očituje spasenjska volja Božja. Bog je želio oprostiti, ali u
gradovima nije bilo ni malo dobra da se može zlo pretvoriti u dobro, što je molio
Abraham. Ne treba ukinuti kaznu, nego grijeh, to jest odbacivanje Boga i njegove ljubavi,
u tome je istinska kazna. Prorok Jeremija će odmetničkom narodu reći: „Opačina te
tvoja kažnjava, odmetništvo te tvoje osuđuje“. Da se spasi Sodoma i Gomora tražilo
se deset pravednika, a za Jeruzalem – kako veli prorok Jeremija – tražio se samo jedan
pravednik. Broj se dakle smanjio, a milosrđe Božje povećalo, ni to nije bilo dosta,
i Jeruzalem je pao pod neprijateljskom opsadom – primijetio je Benedikt XVI. Sam
Bog imao je postati taj pravednik, i to je otajstvo Utjelovljenja: da bi jamčio jednog
pravednika On se utjelovljuje (...), Pravednik nad pravednicima, Nevin nad svim nevinima,
koji umirući na križu spašava cijeli svijet, praštajući i zagovarajući one koji 'ne
znaju što čine'. Molitva svakog čovjeka nalazi odgovor, i svaki naš zagovor biva uslišan
– zaključio je Benedikt XVI. te zamolio sve vjernike u svijetu da se u molitvama sjete,
naročito 24. svibnja, na blagdan Blažene Djevice Marije, Pomoćnice kršćana, koja je
posebno čašćenja u svetištu Sheshan u Šangaju, patnja katolika u Kini i da podupru
njihovu vjeru, a i sam je izmolio posebnu molitvu za Crkvu u Kini. Pozdravljajući
hodočasnike na raznim jezicima, Papa je pozdravio i svećenike koji su na raznim papinskim
učilištima u Rimu završili studij te se vraćaju u svoje krajeve te ih potaknuo da
plodonosno iskoriste iskustvo stečeno u Rimu. Hrvatske je skupine hodočasnika pozdravio
riječima: S velikom radošću
pozdravljam sve hrvatske hodočasnike, a osobito članove Udruge „Kraljica Katarina
Kosača“ iz Mostara. Dobri Pastir stoji na vratima svačijeg srca i kuca. Ne bojte se
otvoriti mu i pozvati ga da s vama dijeli život, da svojom prisutnošću blagoslovi
vaše radosti i teškoće. Hvaljen Isus i Marija!