2011-05-16 18:18:01

Proslava 300. obljetnice rođenja Rugjera Boškovića


U srijedu 18. svibnja spomen je 300. obljetnice rođenja Josipa Rugjera Boškovića. Dan prije, u utorak, 17. svibnja bit će svečana akademija u Zagrebu. No da toga svećenika, isusovca, znanstvenika približimo malo više javnosti, podsjećamo najprije na ono što je izrekao novi hrvatski veleposlanik pri Svetoj Stolici, gospodin Filip Vučak predajući vjerodajnice Svetom Ocu:
Ove godine obilježavamo 300. obljetnicu rođenja velikog hrvatskog znanstvenika i diplomata, isusovca Josipa Ruđer Boškovića, rodom iz Dubrovnika, koji je najveći dio života proveo u Italiji gdje je i pokopan. Ovaj znanstveni genij polovicom 18. stoljeće, pod pokroviteljstvom pape Benedikta XIV. Uspješno je pridonio saniranju pukotine nastale na kupoli bazilike Svetoga Petra, spasivši tako od propadanja ovo nenadmašivo Michelangelovo djelo. Stoga ćemo krajem ove godine dostojno obilježiti ovu veliku obljetnicu na Sveučilištu Gregoriana, nekadašnjem Rimskom Kolegiju, na kojem je studirao i poučavao i sam Bošković. Bilo bi nam drago kada bismo na odgovarajući način mogli obilježiti i njegov rad na sanaciji kupole Svetoga Petra.
S tim je u vezi govorio i papa Benedikt XVI. kazavši: Sa zadovoljstvom sam doznao da je vaš Sabor ovu godinu proglasio ‘Boškovićevom godinom’. Taj je isusovac bio fizičar, astronom, matematičar, arhitekt, filozof i diplomat. Njegov život pokazuje da se mogu uskladiti znanost i vjera, služenje majci domovini i založiti se u Crkvi. Taj kršćanski znanstvenik govori mladima da je moguće ostvariti se u suvremenom društvu i biti sretan kao vjernik.
Poslušajmo međutim što je u razgovoru za našu radijsku postaju u intervjuu rekao p. Ivan Koprek, aktualni provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Taj ćemo intervju donijeti u tri dijela, danas, sutra i prekosutra uoči same obljetnice. Najprije pater Koprek govori o ozračju koje je vladalo u svijetu, a osobito na području znanosti, da bismo potom lakše razumjeli i sam pojavak i djelovanje patra Rugjera Boškovića.
Poznato je da ćemo u Hrvatskoj ali i širom svijeta slaviti 300. godina od ređenja slavnoga isusovca i znanstvenika R. Boškovića.
Isusovci su u svojoj slavnoj ali i teškoj povijesti Reda između ostaloga duboko zadužili povijest duhovnih ali prirodnih znanosti. Jedna je od važnih osoba bila i R. Bošković. Bošković je, mogu slobodno tako reći, bio Europljanin prije ujedinjenja Europe. Vjera i razum za njega nisu bila dva nepomirljiva i nedodirljiva pola koje je nemoguće objediniti. I to već u 18. stoljeću, u vrijeme tzv. “prosvjetiteljstva”.
Spominjete prosvjetiteljstvo. Koje su glavne ideje “prosvjetiteljstva”? Kako se Crkva ponašala u to vrijeme?
Osamnaesto stoljeće je bilo vrijeme vjerskih ratova ali i velikih znanstvenih otkrića; vrijeme svojevrsnoga susretanja kultura i civilizacija; vrijeme napetosti i spajanja; vrijeme razuma i srca; vrijeme izrabljivanja i težnje za pravednošću (jednakošću); vrijeme velikih prirodnih katastrofa (razoran potres u Portugalu!) i revolucije (Francuska revolucija); vrijeme sukoba istine i laži (pamfleti); vrijeme kritike i napretka... U tom su se vremenu rodile nove predodžbe o čovjeku, o njegovom okolnom svijetu i društvenom životu. U razvoju modernoga života duha obično se 18. stoljeće naziva “vremenom prosvjetiteljstva”. To vrijeme označava epohu u kojoj je zapadno čovječanstvo, što je sazrelo do svoje neovisnosti, počelo proširivati ono mišljenje koje je razvio veliki znanstveni pokret 16. i 17. stoljeća na čitav život, tj. svijest o autonomiji uma uzdići na načelo oblikovanja života. Preduvjete za to činili su renesansa i reformacija, u kojima se dovršilo oslobađanje od Srednjega vijeka i proboj prema samostalnosti. Prosvjetiteljstvo je u mnogočemu upravo bilo nastavak i daljnja izgradnja tih pokreta. RealAudioMP3








All the contents on this site are copyrighted ©.