50. obljetnica enciklike 'Mater et magistra'

Istina, ljubav i pravednost nužno su potrebni za nadvladavanje neuravnoteženosti u svijetu – istaknuo je papa Benedikt XVI. 16. svibnja, govoreći sudionicima svjetskoga kongresa koji je Papinsko vijeće 'Pravda i mir' organiziralo povodom 50. obljetnice enciklike 'Mater et magistra'. Encikliku je 1961. godine napisao blaženi Ivan XXIII., i to 70 godina poslije prve socijalne enciklike, 'Rerum Novarum' Leona Trinaestoga.
Osvrćući se na bitne sastavnice enciklike 'Mater et magistra' papa je Benedikt XVI. istaknuo hitno potrebno nadvladavanje nejednakosti koje pogađaju čovječanstvo. Pravednost se ima ostvariti na općoj razini – upozorio je Papa. Podsjetivši da je za socijalni nauk Crkve, kako je isticao papa Ivan XXIII., svjetlost Istina, pokretačka snaga Ljubav, a cilj Pravednost, Sveti je Otac napomenuo da su istina, ljubav i pravednost, i dalje stožeri za tumačenje i kretanje prema rješenju i unutarnjih neuravnoteženosti današnje globalizacije.
Pred tim neuravnoteženostima potrebno je ponovno istaknuti cjeloviti razum otvoren nadnaravnom, koji daje da se ponovno rodi moralna misao koja nadilazi predaju neoutilitarističke i neokontraktualističke etike, utemeljene na bitnom skepticizmu i uglavnom imanentističkom viđenju povijesti, čineći današnjem čovjeku teškim pristup poznavanju istinskoga ljudskog dobra. Bez poznavanja istinskoga ljudskog dobra, naime, ljubav se pretvara u sentimentalizam; pravednost gubi svoju bitnu „mjeru“; a načelo je općega odredišta dobara osporeno – istaknuo je Papa.
Izrazivši zabrinutost zbog vrlo velikih razlika koje obilježavaju naše doba, i to ponajviše na štetu najsiromašnijih, Sveti je Otac napomenuo da nisu manje zabrinjavajuće pojave štetnih spekulacija koje se uočavaju u odnosu na živežne namirnice, vodu i zemlju, a koje čine još siromašnijim one koji već žive u velikoj bijedi. Jednako tako i rast cijena glavnih energetskih izvora, a slijedom toga i traženje alternativne energije, ponekad vođeno isključivo kratkotrajnim gospodarskim interesima, završavaju negativnim posljedicama na okoliš, pa i na samoga čovjeka. Današnji je socijalni problem stoga nesumnjivo pitanje svjetske socijalne pravednosti, pitanje pravedne raspodjele materijalnih i nematerijalnih bogatstava, pitanje osnovne, socijalne i solidarne globalizacije. Ipak, takvu pravednost nije moguće ostvariti oslanjajući se samo na društvenu suglasnost, i ne priznajući da ona, kako bi bila trajna, ima biti utemeljena na općem ljudskom dobru. Socijalna se pravednost ima ostvariti u građanskom društvu, u tržišnom gospodarstvu, ali ju također ima ostvariti njoj primjerena čestita i transparentna politička vlast, i na međunarodnoj razini – istaknuo je Sveti Otac.
Što se pak tiče poslanja Crkve na socijalnom području, Papa je istaknuo važnu ulogu vjernika laika, koji su pozvani biti duhovno, profesionalno i etički pripremljeni, te se osvrnuo na dio enciklike 'Mater et magistra' koji govori o opravdanom pluralizmu među katolicima, u ostvarivanju socijalnoga nauka. I među katolicima, pravednima i iskrenima, može doći do neslaganja. Neka u tim slučajevima nikada ne ponestane uzajamnoga obzira, poštovanja i dobrih odluka za pronalaženje zajedničkih točaka u svrhu brzoga i djelotvornoga djelovanja. Neka se ne ulažu napori u beskonačne rasprave, i neka se, pod izgovorom boljega ili najboljega, ne zanemari činiti dobro koje je moguće, a time je i dužnost – istaknuo je Sveti Otac. Na kraju je spomenuo bezbrojne crkvene stvarnosti zauzete na socijalnom području, a pred svijetom koji je često okrenut sam sebi i bez nade, pozvao na svjedočenje dobroga života po Evanđelju, i u logici ljubavi i bratstva.