Istina, ljubav i pravednost nužno su potrebni za nadvladavanje neuravnoteženosti u
svijetu – istaknuo je papa Benedikt XVI. 16. svibnja, govoreći sudionicima svjetskoga
kongresa koji je Papinsko vijeće 'Pravda i mir' organiziralo povodom 50. obljetnice
enciklike 'Mater et magistra'. Encikliku je 1961. godine napisao blaženi Ivan XXIII.,
i to 70 godina poslije prve socijalne enciklike, 'Rerum Novarum' Leona Trinaestoga.
Osvrćući se na bitne sastavnice enciklike 'Mater et magistra' papa je Benedikt
XVI. istaknuo hitno potrebno nadvladavanje nejednakosti koje pogađaju čovječanstvo.
Pravednost se ima ostvariti na općoj razini – upozorio je Papa. Podsjetivši da je
za socijalni nauk Crkve, kako je isticao papa Ivan XXIII., svjetlost Istina, pokretačka
snaga Ljubav, a cilj Pravednost, Sveti je Otac napomenuo da su istina, ljubav i pravednost,
i dalje stožeri za tumačenje i kretanje prema rješenju i unutarnjih neuravnoteženosti
današnje globalizacije. Pred tim neuravnoteženostima potrebno je ponovno istaknuti
cjeloviti razum otvoren nadnaravnom, koji daje da se ponovno rodi moralna misao koja
nadilazi predaju neoutilitarističke i neokontraktualističke etike, utemeljene na bitnom
skepticizmu i uglavnom imanentističkom viđenju povijesti, čineći današnjem čovjeku
teškim pristup poznavanju istinskoga ljudskog dobra. Bez poznavanja istinskoga ljudskog
dobra, naime, ljubav se pretvara u sentimentalizam; pravednost gubi svoju bitnu „mjeru“;
a načelo je općega odredišta dobara osporeno – istaknuo je Papa. Izrazivši zabrinutost
zbog vrlo velikih razlika koje obilježavaju naše doba, i to ponajviše na štetu najsiromašnijih,
Sveti je Otac napomenuo da nisu manje zabrinjavajuće pojave štetnih spekulacija koje
se uočavaju u odnosu na živežne namirnice, vodu i zemlju, a koje čine još siromašnijim
one koji već žive u velikoj bijedi. Jednako tako i rast cijena glavnih energetskih
izvora, a slijedom toga i traženje alternativne energije, ponekad vođeno isključivo
kratkotrajnim gospodarskim interesima, završavaju negativnim posljedicama na okoliš,
pa i na samoga čovjeka. Današnji je socijalni problem stoga nesumnjivo pitanje svjetske
socijalne pravednosti, pitanje pravedne raspodjele materijalnih i nematerijalnih bogatstava,
pitanje osnovne, socijalne i solidarne globalizacije. Ipak, takvu pravednost nije
moguće ostvariti oslanjajući se samo na društvenu suglasnost, i ne priznajući da ona,
kako bi bila trajna, ima biti utemeljena na općem ljudskom dobru. Socijalna se pravednost
ima ostvariti u građanskom društvu, u tržišnom gospodarstvu, ali ju također ima ostvariti
njoj primjerena čestita i transparentna politička vlast, i na međunarodnoj razini
– istaknuo je Sveti Otac. Što se pak tiče poslanja Crkve na socijalnom području,
Papa je istaknuo važnu ulogu vjernika laika, koji su pozvani biti duhovno, profesionalno
i etički pripremljeni, te se osvrnuo na dio enciklike 'Mater et magistra' koji govori
o opravdanom pluralizmu među katolicima, u ostvarivanju socijalnoga nauka. I među
katolicima, pravednima i iskrenima, može doći do neslaganja. Neka u tim slučajevima
nikada ne ponestane uzajamnoga obzira, poštovanja i dobrih odluka za pronalaženje
zajedničkih točaka u svrhu brzoga i djelotvornoga djelovanja. Neka se ne ulažu napori
u beskonačne rasprave, i neka se, pod izgovorom boljega ili najboljega, ne zanemari
činiti dobro koje je moguće, a time je i dužnost – istaknuo je Sveti Otac. Na kraju
je spomenuo bezbrojne crkvene stvarnosti zauzete na socijalnom području, a pred svijetom
koji je često okrenut sam sebi i bez nade, pozvao na svjedočenje dobroga života po
Evanđelju, i u logici ljubavi i bratstva.