Opća audijencija srijedom

Na današnjoj općoj audijenciji na Trgu svetoga Petra Sveti je Otac govorio o Kristovu uskrsnuću, srcu kršćanskog otajstva i temelju naše vjere. Kristovo uskrsnuće – objasnio ja Papa – obvezuje kršćane da po ljubavi preobražavaju svijet. Kršćani su pozvani da „da budu novi kvasac u svijetu, da se bez pridržaja bore za najhitnije i najpravednije stvari“. Krist je doista uskrsnuo!“ Ne smijemo samo za sebe držati novi život i radost koju nam Krist darovao uskrsnućem. Naša je zadaća i poslanje da u srcu bližnjega uskrisimo nadu gdje je očaj, radost gdje žalost, život gdje je smrt – istaknuo je Benedikt XVI.
Govoreći o uskrsnom vremenu koje traje do svetkovine Duhova, Papa je istaknuo da je Uskrsnuće srce crkvene liturgije . Od uskrsnuća sve započinje: Uskrsli Krist je temelj naše vjere. Liturgijsko slavlje smrti i uskrsnuća Kristova nije jednostavno sjećanje na neki događaj, nego je njegova aktualizacija za život kršćanina i kršćanske zajednice. Vjera u Krista doista preobražava život, po vjeri smo uskrsli, pisao je sveti Pavao prvim kršćanima: Da, nekoć ste bili tama, ali ste sada svjetlo u Gospodinu. Živite kao djeca svjetla; plod je naime svjetla svaka vrsta dobrote, pravednosti i istine – kazao je Benedikt XVI. pitajući kako se može Uskrs pretvoriti u život?
Moramo krenuti od ispravnog shvaćanja Kristova uskrsnuća, taj događaj nije jednostavna vraćanje u prvotni život, kao što je Lazarov slučaj, nego je nešto sasvim novo i različito. Isusovo uskrsnuće je ulazak u novi život, koji ne podliježe zakonima vremena, nego je uranjanje u Božju vječnost. U Isusovu uskrsnuću ljudsko biće započinje novi život, koji osvjetljava i preobražava naš svakodnevni hod i otvara novu budućnost za cijelo čovječanstvo. Sveti Pavao stoga nerazdvojivo povezuje uskrsnuće kršćana s Isusovim uskrsnućem, pokazujući kako se uskrsno otajstvo ima živjeti u svakodnevnome životu – kazao je Sveti Otac navodeći citat iz Pavlove poslanice Kološanima.
Ako ste dakle uskrsnuli s Kristom, tražite ono što je gore, gdje se nalazi Krist sjedeći Bogu s desne strane. Svraćajte misao na ono što je gore, ne na ono što je na zemlji. Komentirajući navedeni tekst, Papa je rekao kako bi na prvi pogled moglo izgledati da apostol potiče na prijezir zemaljskih stvarnosti, a to bi značilo zanemarivati patnje, nepravde, grijehe, da se unaprijed živi nebeski raj, dakle neka vrsta otuđivanja. Ali ako se želi ispravno shvatiti svetoga Pavla, onda ga se ne smije odvajati od konteksta – ustvrdio je Benedikt XVI.
Sveti Pavao vrlo dobro objašnjava to što misli kad govori „o nebeskim stvarnostima“ kojima kršćanin ima težiti, također i o „zemaljskim stvarnostima“ koje kršćanin mora izbjegavati. Evo što kaže sveti Pavao: Usmrtite, dakle, ono što je u vašem tijelu zemaljsko: bludnost, nečistoću, požudu, zle želje i pohlepu. Apostol dakle poziva kršćane da se odlučno suprotstave „zemaljskim stvarima“, želi reći da one pripadaju starome čovjeku, kojega kršćanin ima svući da bi se Kristom odjenuo – ustvrdio je Papa te nastavio:
Kao što jasno govori o zemaljskim stvarima, Pavao istom jasnoćom govori o „nebeskima stvarima“ koje kršćanin ima tražiti i kušati. One se odnose na „novog čovjeka“, koji se jednom zauvijek po krštenju zaodjenuo Kristom, i uvijek se ima obnavljati prema slici Stvoritelja. Sveti Pavao ovako opisuje „nebeske stvari“: Obucite se, dakle, budući da ste izabranici Božji, sveti i ljubljeni, u milosrdnu srdačnost, dobrotu, poniznost krotkost i strpljivost. Uzajamno se podnosite i dobrostivo opraštajte jedan drugomu ... A povrh svega toga zaodjenite se u ljubav, koja je veza savršene skladnosti. Sveti Pavao, dakle, ne poziva kršćane da bježe od svijeta. Istina je da smo mi građani jednog drugoga „grada“, ali put se prema toj našoj domovini odvija na ovoj zemlji. Sudjelujući već sada u životu uskrsloga Krista u ovome svijetu, u sred zemaljskoga grada, moramo živjeti kao novi ljudi – kazao je Papa.
To je, dakle, put našega preobraženja i preobraženja svijeta, da zemaljskom gradu podarimo novo lice za razvitak čovjeka i društva po logici solidarnosti, dobrote, dubokog poštivanja dostojanstva svake ljudske osobe – ustvrdio je Papa rekavši da sveti Pavao također podsjeća i na vrline koje diče kršćanski život. Glavna je ljubav, a s njom su povezane sve druge. Ona obuhvaća i sažima „nebeske stvari“: ljubav je, dakle, s vjerom i nadom, vrhovno pravilo kršćanskog života i određuje njegovu duboku narav – istaknuo je Benedikt XVI.
Uskrsnuće je dakle prijelaz iz života podložnog ropstvu grijeha u život slobode, prožet ljubavlju, snagom koja ruši sve prepreke i uspostavlja novi sklad u ljudskom srcu i u njegovu odnosu s drugima i sa stvarima. Svaki kršćanin, kao i svaka zajednica, ako tako doživljava uskrsnuće, mora biti novi kvasac svijeta, boriti se za najhitnije i najpravednije stvari, kako očituju svjedočanstva svetaca svakog doba i mjesta – rekao je Papa.
Govoreći o očekivanjima našega vremena, Papa je rekao da kršćani, čvrsto vjerujući da je Kristovo uskrsnuće obnovilo čovjeka zadržavajući ga u svijetu, imaju biti svijetli uzori novoga života proistekla iz Kristova uskrsnuća. Uskrsnuće je dakle primljeni dar koji valja u vjeri sve više produbljivati da možemo s Kristovom milošću u svakoj situaciji djelovati prema Božjoj logici, odnosno logici ljubavi. Svjetlo Kristova uskrsnuća treba prožeti ovaj naš svijet, mora kao poruka istine i života dospjeti do svih ljudi preko našega svakodnevnog svjedočenja – ustvrdio je Sveti Otac.
Zaključujući današnju katehezu, Papa je uskliknuo: Krist je zaista uskrsnuo! Ne smijemo samo za sebe držati život i radost koju nam je darovao u svome uskrsnuću, moramo je nositi svima koji nas okružuju. Ovo je naša zadaća i naše poslanje: u srcu bližnjega uskrisiti nadu gdje je očaj, radost gdje je žalost, život gdje je smrt. Svaki dan svjedočiti radost uskrsloga Gospodina znači živjeti uvijek „uskrsnuće“ i naviještati radosnu vijest da Krist nije neka ideologija ili prošli događaj, nego je Osoba koja živi s nama, za nas i u nama, a s Njim, za Njega i po Njemu, možemo sve obnoviti – zaključio je Benedikt XVI.
Prema već ustaljenom običaju, Sveti je Otac pozdravio hodočasnike na raznim jezicima. Hrvatske je hodočasnike pozdravio riječima: S uskrsnom radošću od srca pozdravljam i blagoslivljam sve hrvatske hodočasnike. Na uskrsno jutro učenici su, potaknuti viješću o Gospodinovom uskrsnuću, potrčali na grob i uvjerili se da je prazan. Dragi prijatelji, i vi koračajte ovim svijetom i svjedočite: Krist je živ, aleluja! Hvaljen Isus i Marija!