Papa predvodio svetu misu posvete ulja

U 17.30 Sveti je Otac započeo sveto trodnevlje svetom misom Večere Gospodnje u lateranskoj bazilici. Tijekom Mise obavit će i obred pranja nogu dvanaestorice svećenika rimske biskupije. Među prikaznim darovima bit će i prinos u novcu namijenjen stradalnicima potresa i tsunamija u Japanu.
Sveti je Otac s biskupima i s više od tri tisuće rimskih svećenika u bazilici svetoga Petra prije podne s početkom u 9 sati i 30 minuta slavio svetu misu posvete ulja.
Na početku homilije Papa je objasnio značenje sakramenata, rekavši da je u sakramentima vidljivo jedinstvo između stvaranja i otkupljenja. Sakramenti su očitovanje naše vjere koja zahvaća cijelog čovjeka. Kruh i vino plodovi su ljudskog rada. Gospodin ih je odabrao za znak svoje prisutnosti. Ulje je simbol Duha Svetoga a istodobno podsjeća na Krista - pomazanika. Po jedinstvu Sina s Ocem Isusovo je čovještvo uključeno u zajedništvo Duha Svetoga i tako je posebno „pomazano“, prožeto je Duhom Svetim. Isus tako i našu ljudskost otvara daru Duha Svetoga – istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći o kršćanskom jedinstvu s Kristom, Papa je rekao da se nazivamo „kršćani“: pomazanici, jer pripadamo Kristu i stoga smo dionici njegova pomazanja. Ne želim se samo nazivati kršćaninom nego želim kao kršćanin živjeti, govorio je sveti Ignacije Antiohijski – rekao je Papa potom se pojedinačno osvrnuo na posvećena ulja.
Tri vrste ulja posvećene na današnjoj misi – istaknuo je Sveti Otac – izražavaju tri dimenzije kršćanskog života: ulje za pomazanje katekumena prije krštenja, namijenjeno je dakle osobama koje traže vjeru i Boga, ono je ujedno znak da i Bog traži ljude. To da se Bog utjelovio, na sebe uzeo dakle ljudsku bijedu, očituje koliko Bog ljubi čovjeka, Bog se potaknut ljubavlju zaputio prema nama, traži nas – ustvrdio je Papa pitajući: želimo li i mi da nas Bog nađe?
Nikada se u nama ne bi smjela ugasiti želja za Bogom, a sveti Augustin tvrdi da veličina Božja nadilazi svekoliku našu spoznaju i naše biće. Nikada se ne iscrpljuje spoznaja Boga. Cijelu ga vječnost možemo tražiti da ga bolje upoznamo i sve više ljubimo. Nemirno je srce naše dok ne otpočine u tebi, Gospodine, veli sveti Augustin. Nemiran je čovjek, jer ga ništa zemaljsko ne može utješiti. Jesmo li i mi poput svetoga Augustina, ili se mirimo s Božjom odsutnošću i dostatni smo sami sebi? Ne smijemo ograničavati svoje ljudsko biće. Budimo postojani na putu prema Bogu, u čežnji za njim, u traženju nove spoznaje i ljubavi – potaknuo je Benedikt XVI.
Govoreći o ulju za bolesničko pomazanje, spomenuo je čete gladnih i žednih, žrtve nasilja na svim kontinentima, bolesne i njihove patnje, nade i očaje, progonjene i ugrožene, osobe sa slomljenim srcem. Ističući da u Lukinu evanđelju čitamo kako Isus šalje učenike da naviještaju radosnu vijest i da ozdravljaju, Sveti je Otac ustvrdio da je Isus zadužio Crkvu da ozdravlja. Glavna crkvena zadaća jest naviještanje kraljevstva Božjega, a naviještanje uključuje i ozdravljanje: iscjeljivati rane slomljenih srca, a upravo smo to čuli u današnjem prvom čitanju – primijetio je Benedikt XVI.
Naviještanje kraljevstva Božjega, bezgranične Božje dobrote, ima pokrenuti ozdravljanje slomljenih srca. Čovjek je po svojoj naravi određen za odnos s drugim. Ali ako je temeljni odnos, to jest odnos s Bogom, poljuljan, onda će se poremetiti i odnos s ljudima. Ako je naš odnos s Bogom, ako je ta temeljna odrednica našeg bića pogrješna, onda ni u tijelu ni u duši ne možemo ozdraviti. Stoga se prvo i temeljno ozdravljenje zbiva se u susretu s Kristom koji nas izmiruje s Bogom i ozdravlja naše slomljeno srce. Osim te bitne odrednice crkvenog poslanja na Crkvi je da iscjeljuje bolesti i patnje. Ulje za bolesničko pomazanje vidljivi je znak toga poslanja. Crkva je od samih početaka bila svjesna svoga poziva da prema bolesnima u tijelu i duši očituje ljubav – kazao je Papa te pritom zahvalio svima koji se skrbe za bolesnike.
Govoreći o najplemenitijem ulju od svih crkvenih ulja, to jest o krizmanom ulju, rekao je da se u Crkvi mješavina maslinova ulja i biljnih mirisa, ulje svećeničkog i kraljevskog pomazanja, rabi za Potvrdu i sveta ređenja. Današnja liturgija ovo ulje povezuje s Izaijinim proroštvom: „Vas će zvati 'Svećenici Jahvini', nazivat će vas 'Službenici Boga našega', a prorok preuzima riječi zaduženja i obećanja, koje je Bog na Sinaju uputio izraelskom narodu: vi ćete mi biti kraljevstvo svećenika, narod svet. Izraelski je narod bio dakle zadužen da svijet privede Bogu – kazao je Sveti Otac i dodao:
Sveti Petar tu povlasticu i zadaću Izraela prenosi na zajednicu krštenih: „Vi ste, naprotiv, izabrani rod, kraljevsko svećenstvo, sveti puk, narod određen za Božju svojinu, da razglasite slavna djela onoga koji vas pozva iz tame u svoje divno svjetlo.“ Po sakramentima krštenja i potvrde ulazi se u taj narod Božji. Kršćani su svećenički narod za svijet. Oni bi imali svijetu očitovati Boga, svjedočiti ga i k njemu privoditi ljude. To je zadaća svakog kršćanina – ustvrdio je Papa dodajući da se svi imamo pitati jesmo li zaista narod Božji, omogućujemo li ljudima pristup Bogu, ili smo nevjeran narod koji se udaljio od Boga.
Govoreći kako unatoč svoj sramoti poradi naših grijeha i danas ima svijetlih uzora vjere, podsjetio je na skoro proglašenje blaženim Ivana Pavla II, velikog svjedoka Božjeg i Isusa Krista u naše doba, čovjeka ispunjena Duhom Svetim. Zaključujući propovijed Papa se obratio službenom svećeništvu. Veliki je četvrtak posebice naš dan. Gospodin je na Posljednjoj večeri ustanovio novozavjetno svećenstvo. „Posveti ih u istini“, molio je Oca za apostole i svećenike svih vremena. S velikom zahvalnošću za poziv i poniznošću zbog svih svojih nedostataka obnovimo svoj odgovor na Gospodinov poziv: Da, želim biti čvrsto sjedinjen s Gospodinom, odričući se samoga sebe ... potaknut Duhom Svetim – zaključio je Benedikt XVI.