Znastveni skup o mladima u digitalno doba

Tišina, meditacija i molitva utječu na moždane dijelove o kojima ovisi strpljivost i altruizam – ustvrdila je Adriana Gidi, neurologinja iz skupine za Neurobioetiku Papinskoga učilišta „Regina Apostolorum“, na forumu „Komunikacija mladih u digitalno doba“, organiziranom 14. travnja pod pokroviteljstvom spomenutog učilišta te Papinskog vijeća za kulturu i Europskog sveučilišta u Rimu s ciljem osvjetljavanja bitne odrednice suvremene kulture, odnosno komunikacije mladih u digitalnoj eri.
Govoreći o tome je li ljudski mozak dobar ili loš, primijetila je da najnovija proučavanja psihološkog razvoja, poput studije profesora Paula Blooma sa sveučilišta Yale, koji je napisao članak u New York Timesu objavljen pod naslovom „The Moral Live of Babies“ „upućuju na proto-moral kod djece, to jest na postojanje nerazvijenih moralnih sredstava, primjetnih već u najnježnijoj dobi“. Ipak, dodala je profesorica, „valja podsjetiti da mi nismo samo naš mozak: mi smo bića koja misle, žele i djeluju također i s pomoću mozga. Osim toga, dodala je „najnovija otkrića neuroloških znanosti dokazuju da je mozak plastičan, to jest da se s našim iskustvima mijenja, premda je moždana plastičnost razvidnija u mladenačkoj dobi zamjetna je tijekom cijeloga života.
Istraživanja su na miševima dokazala – nastavila je profesorica – koliko su važne prenatalne njege i ciljani poticaji za ispravan moždani razvitak. Mirno i interaktivno okružje, nazočnost roditeljska osjećaja, prijateljstvo i aktivan život čimbenici su koji djeci omogućuju ispravan moždani razvitak kao i stjecanje sposobnosti poput emotivne ravnoteže, društvenosti i velikodušnosti – ustvrdila je neurologinja.
Glede štetnosti modernih komunikacijskih tehnologija ili manje opasnosti za normalan moždani i umni razvitak, profesorica je ustvrdila da su „raspoloživi znanstveni podatci još uvijek vrlo oskudni te da stoga nije moguće izvući pouzdane zaključke“. Unatoč tomu, podsjećajući na proučavanja pomoću sofisticiranih neuroloških strojeva, upozorila je na već spominjane opasnosti od pretjerane uporabe novih tehnologija, poput ovisnosti, restrukturiranja moždanih mreža, površnosti razmišljanja povezanog s vrstom komuniciranja koja pogoduje kratkoći i neposrednosti, smanjenu sposobnost pohrane novih pamćenja.
U iščekivanju pouzdanijih znanstvenih podataka – istaknula je profesorica – zacijelo je poželjna, i radi očuvanja našega 'dobroga mozga', umjerenost u uporabi tih komunikacijskih tehnologija, alternativno bavljenje športom, susreti s prijateljima i dobrom lektirom. Bez daljnjega, ima se sniziti jače zvukove i opetovanje ( primjerice video-igre) čiji su negativni učinci na mozak neosporno dokazani – zaključila je profesorica Gidi.