Papa Benedikt XVI. u podnevnom nagovoru: Duhovna smrt, odnosno grijeh, može uništiti
život svakoga čovjeka
U podnevnom nagovoru u nedjelju, 10. travnja, papa je Benedikt XVI. podsjetio da sva
biblijska čitanja govore o uskrsnuću, ali još ne o Isusovu uskrsnuću, koje će se
– kako je objasnio – pojaviti kao potpuna novost. Današnja čitanja, međutim, govore
o našem uskrsnuću, kojemu mi težimo i koje nam je upravo Krist darovao uskrsnuvši
od mrtvih. Samo dva tjedna prije Uskrsa, Sveti je Otac govorio o kršćanskom značenju
smrti, koja je za nas – kako je rekao - poput zida koji nam priječi vidjeti dalje
od njega. Ipak, naše se srce proteže dalje od tog zida, i iako ne možemo znati što
on skriva, ipak mislimo na to, i zamišljamo, izražavajući simbolima svoju želju za
vječnošću. Osvrnuvši se na današnje Evanđelje koje govori o Lazarovu uskrsnuću, Sveti
je Otac napomenuo da se zamisao o osobnom uskrsnuću pojavljuje tek na kraju Staroga
zavjeta, te da ju u Isusovo doba nisu prihvatili svi Židovi. Uostalom, - dodao je
Papa – i kod kršćana su vjeru u uskrsnuće i vječni život nerijetko pratile brojne
sumnje i velika zbunjenost, jer ipak, riječ je o stvarnosti koja nadilazi granice
našeg razuma, i zahtijeva čin vjere. Međutim, pred brojnim dvojbama i ograničenjima,
nalazi se prava novost koja se iznenada pojavljuje i nadilazi svaku prepreku – rekao
je nadalje Sveti Otac. Krist ruši zid smrti, u Njemu boravi sva punina Boga, koji
je vječni život. Zbog toga smrt nije imala vlast nad Njim; a Lazarovo je uskrsnuće
znak njegove potpune vladavine nad tjelesnom smrću, koja je pred Bogom poput sna (usp.
Iv 11,11) – istaknuo je Papa te dodao kako, međutim, postoji jedna druga smrt, koja
je Krista stajala najteže borbe, pa čak i cijene Križa. To je duhovna smrt, grijeh,
koji prijeti uništavanjem života svakoga čovjeka. Krist je umro da bi pobijedio tu
smrt, a njegovo Uskrsnuće nije povratak na prethodni život, nego otvaranje nove stvarnosti,
„nove zemlje“, koja je konačno ponovno povezana s Božjim nebom – rekao je Sveti Otac
u podnevnom nagovoru.