Opća audijencija srijedom

Milosrđe i dobrota nadvladavaju pomutnju savjesti – istaknuo je Benedikt XVI. na današnjoj audijenciji na Trgu svetoga Petra govoreći o svetome Alfonsu Liguorskom, koji je živio u XVIII. stoljeću i imao optimističko gledanje na život jer se ufao u dobra koja Gospodin dariva svakome čovjeku, osim toga istaknuo je njegov moralni nauk te njegovu blagost i dobrotu.
Tko se moli taj se spašava – to je bilo životno geslo svetoga Alfonsa Liguorskog, crkvenog naučitelja, koji je shvatio, premda je potjecao iz bogate obitelji i bio odvjetnik, da mu je Bog namijenio drugačiji poziv, da bude svećenik među siromašnima. Sveti je utemeljitelj Redemptorista u napuljskom društvu u 18. stoljeću započeo svoj apostolat među siromašnima. Postigao je izvrsne rezultate: u najsiromašnijim gradskim četvrtima množile su se skupine osoba na večernjim okupljanjima u privatnim kućama i trgovinama da mole i meditiraju riječ Božju pod vodstvom kateheta koje su sveti Alfons i drugi svećenici poučili u vjeri – ustvrdio je Benedikt XVI.
Govoreći o večernjim okupljanjima Papa je rekao da su vrlo brzo prozvane 'večernjim kapelama, a bile su „izvor moralnog odgoja i društvenoga ozdravljenja, tako da su, zahvaljujući radu svetoga Alfonsa, u gradu gotovo prestali zločini. Večernja su okupljanja primjer misionarskog djelovanja na kojem se i danas možemo nadahnjivati za novu evangelizaciju, naročito siromašnih, te u izgradnji pravednijeg, bratskog i solidarnijeg ljudskog suživota – primijetio je Sveti Otac.
Govoreći o njegovu pastoralnom djelovanju, Sveti je Otac istaknuo kako se ono proširilo i među seljacima i pastirima u mnogim krajevima Napuljskog kraljevstva. Započeti pastoralni rad nastavili su svećenici družbe koju je svetac ustanovio. Ti su svećenici zapravo bili putujući misionari– primijetio je Papa – oni su poticali „na obraćenje i ustrajnost u kršćanskome životu, naročito po molitvi“.
Ističući kako se sveti Alfons opirao strogom shvaćanju Boga, koje se u tom razdoblju širilo pod utjecajem jansenizma, Papa je podsjetio na njegov nauk o moralnoj teologiji. Pastirima duša i ispovjednicima sveti je Alfons savjetovao da budu milosrdni i razumni, blagi kako bi pokajnici mogli osjetiti da su praćeni, podržavani i hrabreni na putu vjere i kršćanskoga života – ustvrdio je Benedikt XVI. i dodao:
Nikada nije prestao ponavljati da su svećenici vidljivi znak beskrajno milosrdnog Boga, koji prašta i prosvjetljava srce i pamet grješnika da se obrati i promijeni život. To je naučavanje i danas vrlo aktualno. U naše doba, kada se zamjećuju jasni znakovi gubljenja moralne savjesti a – valja priznati – i pomanjkanje obzira prema svetoj ispovijedi, učenje je svetoga Alfonsa vrlo aktualno – istaknuo je Sveti Otac.
Govoreći pak o njegovoj duhovnosti, Sveti je Otac istaknuo središnjost molitve, euharistijsko klanjanje i marijansku pobožnost, te da je autor najpoznatije talijanske pučke božićne pjesme. Govoreći o njegovu značenju za današnje vjernike, rekao je da je bio uzoran pastir, koji je obraćao duše propovijedanjem evanđelja i dijeljenjem sakramenta; njegove su odlike, blagost i dobrota, izvirale iz njegova odnosa s beskrajno dobrim Bogom. Imao je realistično i optimističko shvaćanje o dobrima koje Gospodin daruje čovjeku. Cijenio je ne samo osjećaje uma, već i srca, nastojeći svim snagama ljubiti Boga i bližnjega. Svetim ga je 1839. godine proglasio papa Grgur XVI, a papa Pio IX. 1871. godine crkvenim naučiteljem – podsjetio je Benedikt XVI.
Osvrćući se na stanje u svijetu, papa Benedikt XVI. izrazio je zabrinutost zbog stanja u Libiji i Obali Bjelokosti te pozvao na uspostavu dijaloga i mirnog suživota među pučanstvom tih zemalja. Sveti Otac traži da u Libiji zašuti oružje te da se međunarodnim diplomatskim nastojanjima kao i nastojanjima vlasti i građana uspostavi put dijaloga i pomirenja. Francuskim hodočasnicima je povjerio kako njegove misli često lete u Obalu Bjelokosti gdje je teško stanje i neprestani sukobi među stanovništvom.
Svima koji su izgubili nekog dragog i izloženi su nasilju Papa je izrazio svoju blizinu, a odgovornima uputio poziv da sukobe rješavaju dijalogom. Dramatično stanje hitno zahtjeva uspostavu uzajamnog poštovanja i mirnog suživota – rekao je Papa – te istaknuo kako valja u tom pravcu uložiti sve raspoložive snage. Odlučio je poslati kardinala Petra Turcsona, predsjednika Papinskog vijeća Pravda i mir, da tamošnjem pučanstvu, posebno žrtvama sukoba, prenese Papinu solidarnost i solidarnost opće Crkve te da ih potakne na promicanje pomirenja i mira.