U Parizu otvoreno 'Predvorje naroda'

U Parizu je popodne započeo dugo pripremani susret između vjernika i nevjernika, koji se održava pod simboličnim geslom „Predvorje naroda“, čiji je idejni promicatelj papa Benedikt XVI. Na skupu će sudjelovati i Julija Kristeva, podrijetlom Bugarka, dobitnica Nobelove nagrade za filozofiju, profesorica na jednom od pariških učilišta, spisateljica, psihoanalitičarka i jezikoslovka, koja je u razgovoru za dnevnik talijanske biskupske konferencije Avvenire pozvala svoje prijatelje laike da se ne boje religije, jer može obogatiti humanističku kulturu. Kršćanstvo je zajedno s drugim tradicijama oblikovalo Europu i stoga valja spojiti prekinuti konac tradicije – istaknula je profesorica Kristeva.
Na primjedbu da se njezin humanizam ne protivi religijama ali ni da se s njima ne slaže, rekla je da je u naše doba vrlo važan dijalog između kršćana i humanista, jer su i jedni i drugi u krizi identiteta, ranjivi su i teško nalaze zajednički jezik sa svojim sugovornicima – primijetila je Kristeva i pojasnila što shvaća pod humanizmom. Religiju ne poistovjećujem s humanizmom. Moj humanizam je odvojen od religije i potiče me na proučavanje 'prekinute' tradicije, nešto se zagubilo. Humanizam mora otkriti vlastito bogatstvo i novi odnos s moralnim sustavima, a katolištvo je to koje može obnoviti moj humanizam – kazala je profesorica.
Na napomenu kako je na tiskovnoj konferenciji u Parizu izjavila da je kršćanstvo unijelo revoluciju u svijet, rekla je da se to naročito odnosi na shvaćanje patnje. Prema kršćanstvu patnja nije poraz čovjeka, ne obezvrjeđuje ga niti isključuje iz društva, dapače, vodi k Bogu. Bog se objavljuje u Kristovoj patnji, stoga trpeći čovjek biva dostojan pažnje i poštovanja – kazala je profesorica.
Kršćanstvo je ljubavlju, bez obzira što misli Nieztsche, pobijedilo patnju. Pred moralnim zastranjenima svijeta i kapitalizma, koji sve svodi na produktivnost, iščezava osjećaj ranjivosti ljudske osobe. Potrebna je kršćanska ljubav da pobijedimo svijet koji ne priznaje patnju. Kršćanske i katoličke organizacije pomažu ljude i tamo kamo država ne stiže, a to se vrlo jasno očituje u primjeru Jeana Vaniera s njegovih 140 zajednica koje se skrbe za najslabije; on čini to što je sveti Franjo činio prije nekoliko stoljeća – ustvrdila je Kristeva.
Na upit kako ocjenjuje crkvenu inicijativu 'Predvorje naroda', rekla je da ona obilježava početak dijaloga između vjernika i nevjernika, koji je prema njezinu mišljenju, nužan premda ga se svi boje. Navela je riječi pape Ivana Pavla II: „Ne bojte se!“, te poručila da njegove riječi upućuje svojim prijateljima laicima: Ne bojte se religije! Može se razmišljati o religiji bez bojazni da će nas progutati mračnjaštvo. Moramo se vinuti iznad zloporaba religije i gledati dobru stranu vjerovanja – potaknula je Kristeva.
Govoreći o razlozima sudjelovanja na skupu 'Predvorje naroda', rekla da treba graditi europsku kulturu zasnovanu na grčkoj, latinskoj, kršćanskoj i židovskoj, a ne muslimanskoj, tradiciji. Tu zadaću ne smijemo prepustiti političarima jer oni zlorabe religiju. Građansko se društvo mora zanimati za religije. Predvorje naroda je poziv na dijalog, a očekuje se da društvo odgovori na taj poziv – kazala je profesorica i dodala da je na svim razinama nužna javna rasprava o religijama.
Na primjedbu kako je glavna nakana sadašnjeg pontifikata ponazočiti Boga u svijetu, rekla je da bi bilo čudno da to Papa ne čini. No valja istaknuti da je od svih velikih jednobožačkih religija samo kršćanstvo promicalo ideju univerzalnosti, to jest da se Bog brine za sve stvoreno. Papina politika ide u tome smjeru. Jednobožačke su religije izložene opasnosti da se nameću kao istina, čak i nasilna, ali istodobno u sebi imaju klicu različitosti i stranca. Željela bih da se 'Predvorje naroda' usmjeri na put univerzalnosti – zaključila je Kristeva.