2011-03-22 17:25:53

Predstavljen dekret o reformi filozofskog studija


Kardinal Zenon Grocholewski, pročelnik Zbora za katolički odgoj, te tajnik Zbora Jean-Louis Bruguès s rektorom Papinskog sveučilišta Angelicum (pater Charles Morerod), u Tiskovnom su uredu Svete Stolice prije podne predstavili dekret o reformi filozofskih studija na crkvenim učilištima. Crkveni su se studiji, dakle i filozofija, ravnali po apostolskoj konstituciji Ivana Pavla II. 'Sapientia christiana' od 1979. godine i istogodišnjim provedbenim uputama Zbora.
Crkva se ima uvijek obnavljati da odgovori na nove zahtjeve crkvenoga života u promjenjivim društveno-povijesnim okolnostima, a to se naročito odnosi na akademsku stvarnost – kazao je kardinal Grocholewski na početku predstavljanja dekreta te kao razloge reforme naveo slabost filozofske formacije u mnogi crkvenim ustanovama zbog opće krize filozofije izazvane utilitarizmom, skepticizmom, relativizmom i nepouzdanjem razuma da može spoznati istinu o glavnim pitanjima života, te zanemarivanjem metafizike, a katkada i sam pojam filozofije nije jasan – primijetio je kardinal ističući važnost metafizike za prevladavanje krize koja je zahvatila filozofiju i da se isprave neka ponašanja raširena u našem društvu.
Enciklika 'Vjera i Razum' (Fides et Ratio) Ivana Pavla II. od 1998. godine ističe: „Teologiji je uvijek bio, a i sad je potreban doprinos filozofije. Studij filozofije temeljan je i neuklonjiv iz strukture teološkog studija za izobrazbu svećeničkih kandidata. Stoga nije slučajno da teološkim studijima prethodi studij filozofije – primijetio je kardinal i dodao da i post-sinodska pobudnica 'Pastores dabo vobis' upozorava na važnost filozofskog studija. Jedinio zdrava filozofija može pomoći svećeničkim kandidatima da razviju svijest o odnosu između ljudskog duha i istine, one istine koja nam se u cijelosti objavljuje u Isusu Kristu – stoji u spomenutoj pobudnici.
I kardinal je Ratzinger, sadašnji Petrov nasljednik, svojedobno primijetio: „Najvećim je dijelom kriza postkoncilske teologije prouzročena krizom njezinih filozofskih temelja“. Ako se dobro ne objasne filozofski temelji, onda teologija gubi tlo ispod nogu, jer više nije jasno koliko čovjek poznaje stvarnost, i na čemu se zasniva misao i govor – tvrdi papa Benedikt XVI. u knjizi 'Ivan Pavao II. Moj ljubljeni prethodnik'. Dekret dakle u svjetlu enciklike 'Vjera i razum' namjerava ponovno potaknuti studij filozofije, u prvom redu metafizike – istaknuo je pročelnik zbora i dodao:
Razne grane znanosti i tehnike, premda su ostvarile velike dosege i vrlo su učinkovite, ipak ne obuhvaćaju sveukupno znanje niti mogu odgovoriti na iskonske ljudske upite: Što je to sreća? Tko sam? Je li svijet igra slučaja? Koja je moja sudbina? Znanosti je danas više no ikad potrebna mudrost, a našem je vremenu potrebna filozofija za koju je Ivan Pavao II. tvrdio da „pridonosi izravnom postavljanu upita o smislu života i istodobno pokušava odgovoriti na taj upit, pa se tako filozofija očituje kao najplemenitija ljudska zadaća – kazao je kardinal i dodao da prava filozofija odbacuje podjelu između vjere i razuma jer razum upućuje na vjeru, a vjera da ne zanemari razum.
Osvrnuvši se na sam dekret, rekao je da se sastoji od dva dijela: uvoda u kojem su objašnjeni razlozi reforme i sam duh, u drugom su pak dijelu novi propisi o reformi. Uvedena je jasna razlika između crkvenih filozofskih fakulteta i dvogodišnjeg filozofskog studija kao sastavnice teoloških studija. Reforma se odnosi na sveukupnu stvarnost i na sve crkvene ustanove. Želimo da reforma pridonese boljem studiju filozofije i teologije – zaključio je kardinal Grocholewski.








All the contents on this site are copyrighted ©.