2011-03-14 17:33:57

Osvrt kardinala Ravasija na novi svezak Papina djela 'Isus iz Nazareta'


Objavljivanje drugoga dijela knjige Benedikta XVI. „Isus iz Nazareta“ imalo je veliki odjek u cijelom svijetu. U toj knjizi Sveti Otac razmišlja o evanđeljima, od Isusova ulaska u Jeruzalem pa do Uskrsnuća, nastojeći prikazati čitateljima stvarnoga Isusa, i to na način koristan svima onima koji žele susresti Krista i vjerovati Mu.
Izraz „stvarni Isus“ uistinu je znakovit, - rekao je u razgovoru za našu radijsku postaju kardinal Gianfranco Ravasi, predsjednik Papinskoga vijeća za kulturu – jer se ne poistovjećuje s pukim i jednostavnim povijesnim Isusom, odnosno s Isusom koji je prikazan u historiografskoj dokumentaciji. Stvarni je Isus puno složeniji. Papa stoga ne govori uzalud o potrebi metodološke cjelovitosti, o spletu tumačenja koje daje sve dokumente, potvrde, sve povijesne analize, ali koje istodobno uzima u obzir da Isusovu liku treba i drugo tumačenje, prema dubljoj, intimnijoj, više teološkoj dimenziji. Ta se dva različita pristupa imaju međusobno upotpuniti – primijetio je kardinal te dodao da razlikovati povijesnu i teološku razinu ne znači odvojiti ih, ni suprotstaviti, a ni staviti jednostavno jednu pokraj druge. Mislim da je to vidik koji je papa Benedikt XVI. prihvatio za cjelovito tumačenje tih važnih događaja iz Kristova života, ali i onih iz povijesti kršćanstva – dodao je kardinal Ravasi.
Istaknuvši potom izraz „Factum est“ koji Papa rabi u svojoj knjizi, a koji se odnosi na Ivanove riječi „Verbum caro factum est“ – I Riječ tijelom postade, kardinal je rekao da je on vrlo znakovit, jer s jedne se strane nalazi Logos, odnosno božanstvo, vječno, beskonačno, nadnaravno, apsolutno, božansko, koje je ucijepljeno u unutrašnjost i duboko rašireno u liku povijesnoga Isusa, koji je istodobno „Factum est“, odnosno događaj i konkretna stvarnost. Vjeri su s jedne strane zacijelo potrebni korijeni u povijesti – primjećuje kardinal te dodaje kako Papa ističe da kad bi povijesnost riječi i važnih događaja bila nemoguća, nedokaziva sa znanstvenoga stajališta, vjera bi izgubila svoj temelj; ali istodobno upozorava na to da kad bi se sigurnost vjere temeljila samo na nekom povijesnom podatku, na povijesno-znanstvenom uvjerenju, ne bi više bila stvarnost vjere; uvijek bi ju, naime, bilo moguće pregledati i promijeniti prema historiografskim analizama – napomenuo je kardinal Ravasi.








All the contents on this site are copyrighted ©.