Turski premijer Erdogan izazvao oštre kritike njemačke javnosti

Papa je Ivan Pavao II. 2005. godine posvetio svoju posljednju poruku za Svjetski dan selilaca i izbjeglica integraciji priznajući da ju nije lako definirati jer je ona trajniji proces u kojem useljenik nastoji naučiti jezik, prilagoditi se zakonima i radnim zahtjevima, tako da se izbjegne pretjerano razilaženje. Valja težiti pravednoj ravnoteži između poštivanja vlastitog identiteta i priznavanja tuđeg. Poželjna je iskrena integracija, koja ne uzima u obzir samo razlike između useljenika i domorodaca. Pretjerano isticanje razlika dovodi do zatvaranja kultura, ili pak do uspostavljanja samo izvanjskih odnosa među njima. Naprotiv, trebalo bi promicati uzajamno oplemenjivanje kultura, u ozračju istinskog razumijevanja i dobrohotnosti – istaknuo je Ivan Pavao II. govoreći o integraciji useljenika.
I papa Benedikt XVI. je u razgovoru s novinarima 28. studenoga 2006. godine tijekom leta prema Turskoj priznao da međureligijski dijalog nije lagan ali ni nemoguć. U životnoj je kolijevci moderne Turske dijalog s europskim razumom i mišlju, s europskim načinom života da se na nov način ostvari u različitom povijesnom i vjerskom kontekstu. Dijalog između europskog razuma i turske muslimanske kulture bitan je za modernu Tursku i u tome smo smislu odgovorni jedni za druge. Papa je već godinu prije na susretu s muslimanskim vođama 2005. godine za Svjetski dan mladih ustvrdio da međureligijski i kulturni dijalog nije sezonski izbor nego životna potreba, o kojoj ovisi naša budućnost – rekao je Papa u Kölnu.
Nedavno se moglo čitati u glasilima i na portalima u BiH o noćnom krivotvorenju Hrvata, prema političkoj potrebi, ne samo u višim krugovima nego i u zabitnim općinama u Bosni. Nije dakle riječ o prinudnom odnarođivanju nego i o krivotvorenju identiteta u političke svrhe. Valjalo bi da Erdogan dođe i u Bosnu te svojim istomišljenicima održi predavanje o integraciji i asimilaciji, on je naime 10. veljače 2008. u Kölnu, govoreći o integraciji Turaka u Njemačkoj, izjavio da je odnarođivanje „zločin protiv čovječnosti“, a to je 27. veljače ponovio i u Düsseldorfu govoreći o integraciji Turaka u njemačko društvo, pozivajući ih da se integriraju: Integrirajte se, ali se nemojte asimilirati. Nitko nema pravo da vas odijeli od vaše kulture i identiteta – ustvrdio je Erdogan.
On je pak u intervjuu za dnevnik Rheinische Post optužio Njemačku da se protivi turskom pristupu Europskoj uniji, osudio je islamofobiju rekavši da je „zločin protiv čovječnosti isto kao i antisemitizam“. No, Erdogan je najviše uzburkao vode govoreći o jeziku: „Naša djeca trebaju učiti njemački, no najprije moraju naučiti turski jezik!“ Odgovorio mu je njemački ministar za vanjske polove: „Djeca koja rastu u Njemačkoj prije svega moraju naučiti njemački jezik“. Ministar smatra da je poznavanje njemačkog „ključ za integraciju“.
Reinhard Grindel, zastupnik u Bundestagu, iz Demokršćanske stranke, ustvrdio je da je problem u tome što se u turskim obiteljima govori samo turski a da nitko u Njemačkoj ne želi prisilno odnarođivanje Turaka. Martin Schulz, predsjednik kluba socijalista u Europskom parlamentu, izjavio je pak da Erdogan svojim govorima šteti turskom pristupu Europskoj uniji.
Ertugrul Özkök, među poznatijim turskim novinarima, kolumnist dnevnika Hürriyet, rekao je za dnevnik Bild da su navikli na Erdoganove govore. Erdogan mora izmisliti neprijatelja, i kad govori o najljepšim stvarima izgleda da se svađa. Vrlo kritična je također Necla Kelek, poznata tursko-njemačka spisateljica i sociologinja, pišući u Weltu ustvrdila je da Erdogan nije govorio kao političar u privatnom posjetu, nego kao sultan svome narodu i istodobno laskavim tonom kao stariji brat“. Dodajmo da je tako govorio i njegov ministar vanjskih poslova kad je posjetio Bosnu i Hercegovinu.