Papa primio sudionike plenarne skupštine Papinskog vijeća za društvene komunikacije
Treba brižljivo proučavati izražavanja moderne digitalne kulture da u njih Crkva može
unositi sadržaje kršćanske vjere, srž je Papina govora sudionicima na plenarnoj skupštini
Papinskog vijeća za društvene komunikacije koje je prije podne primio u audijenciju.
Emotivni je govor izložen trajnoj opasnosti od banalnosti, iako je simbolični
govor već tisućama godina u službi transcendentalnoga. Što digitalna komunikacija
ima zajedničkog s Biblijom? Malo, naizgled, samo što za Crkvu ne postoji novi govor,
neshvatljiv ili da ga ne može rabiti u naviještanju Evanđelja. Govoreći o odnosu između
naviještanja evanđelja i digitalne komunikacije, Papa je ustvrdio da su nove tehnologije
i nastale promjene u načinu komuniciranja naveliko izmijenile kulturu. Internetske
su mreže samo dokaz da dosad nepoznate mogućnosti određuju novi način učenja i mišljenja,
uspostavljanja odnosa i izgradnje zajedništva – ustvrdio je Sveti Otac i dodao kako
svijest o tome nije dostatna nego se imaju u tančine proučavati novi načini komuniciranja. Novi
načini izražavanja u digitalnoj komunikaciji, između ostaloga, potiču više intuitivnu
i emotivnu nego analitičku sposobnost, usmjeravaju prema drugačijoj logičkoj organizaciji
misli i odnosa sa stvarnošću, često povlašćuju sliku i hipertekstualne povezanosti.
Tradicionalno je razlikovanje između pisanog i govornog izražavanja, čini se, sklonije
pisanoj komunikaciji koja poprima oblik i neposrednost govora – istaknuo je Benedikt
XVI. Biti umrežen – nastavio je Sveti Otac – podrazumijeva uključivanje osobe u
ono što priopćava. Osobe se na razini međusobnog povezivanja ne ograničavaju na razmjenu
informacija, nego priopćavaju sebe i svoje viđenje svijeta – ustvrdio je Papa upozoravajući
na slabe točke takvog komuniciranja. Eventualne opasnosti su pred očima svih: gubitak
unutarnjosti, površnost odnosa, bijeg u emotivnost, premoć uvjerljivog mnijenja u
odnosu na traženje istine. Te su opasnosti posljedica nesposobnosti da se u punini
i na autentičan način živi smisao inovacija. Upravo stoga je neodgodivo promišljanje
o načinima priopćavanja novih tehnologija – ustvrdio je Benedikt XVI. Papa u tome
vidi ulogu Crkve i naročito Papinskog vijeća za društvene komunikacije: produbiti
digitalnu kulturu te odgovornima u Crkvi pomoći da shvate, tumače i rabe „novi govor“
u službi pastorala, svjesni da duhovna dimenzija osobe nije strana svijetu komunikacija.
Digitalna kultura je novi izazov za našu sposobnost izražavanja i simboličnog govora
o transcendenciji. Sam se Isus u navještaju Kraljevstva poslužio sastavnicama kulture
i sredine svoga doba: stado, polja, gozba, sjeme i tako redom. Pozvani smo i danas
u digitalnoj kulturi otkriti simbole i za osobe znakovite metafore, koji mogu pomoći
u govoru suvremenom čovjeku o kraljevstvu Božjem– upozorio je Sveti Otac. Govoreći
o sve tješnjem odnosu između čovjeka i stroja, rekao je da taj odnos može naći u izražajnom
bogatstvu vjere i njezinih duhovnih vrednota širu dimenziju od one koju jamči tehnologija.
To je prije četiri stoljeća dokazao isusovac Matteo Ricci, apostol Kine, prihvaćajući
sve što je pozitivno u tradiciji kineskog naroda te nadahnjujući i uzdižući to Kristovom
mudrošću i istinom. Kršćani su danas pozvani da čine isto, oni mogu pridonijeti da
svijet medija otvori „obzore smisla i vrednote koje sama digitalna kultura ne može
uvidjeti i predstaviti. Cilj je promicati istinsku ljudsku komunikaciju – istaknuo
je Papa. Bez obzira na lako oduševljenje ili skepticizam, vjerujemo da će duhovne
vrednote omogućiti promicanje istinske komunikacije: znamo da je ona odgovor na poziv
utkan u narav ljudskog bića stvorena na sliku i priliku Boga zajedništva. Stoga je
biblijska objava, prema naumu Božjem, uvijek povezana s dijalogom i odgovornošću,
kao što potvrđuju, primjerice, likovi Abrahama, Mojsija, Joba i proroka, a nikada
sa zavodljivim govorom, kao što je slučaj zmije ili Kajinova utaja nasilja – zaključio
je Benedikt XVI.