O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran

Dan Kršćanske sadašnjosti i spomen 20. obljetnice smrti dr. Josipa Turčinovića – jednoga od njezinih utemeljitelja – obilježeni su prošloga utorka u Zagrebu; najprije komemorativnim programom na zagrebačkom Mirogoju i Svetom Misom zadušnicom u crkvi Krista Kralja, a potom i programom u Nadbiskupijskome pastoralnom institutu na Kaptolu. Ovom prigodom predstavljen je prvi svezak izabranih spisa dr. Josipa Turčinovića „Misao vjere“, a premijerno je prikazan i film o Josipu Turčinoviću „Sijač riječi“, autorice Irene Hrvatin.
Nakon premijerne projekcije, okupljenima se obratio zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić, istaknuvši pritom kako je Turčinović bio Hrvat europskih dimenzija, čovjek koji je i danas u mnogim stvarima pravo nadahnuće za djelovanje u vremenu nove evangelizacije. Drago mi je da ste na Dan KS-a odlučili komemorirati dr. Josipa Turčinovića, jednoga od utemeljitelja. Time se zapravo pokušalo sagledati korijene, vratiti na izvore kako bi se bolje vidjelo ne samo ono što je ostvareno, nego kako bi se bolje moglo nazrijeti zadatke koji su pred nama sutra. Josip Turčinović bio je čovjek življene nade, bio je čovjek koji se nije mirio s postojećim. Želimo i molimo da njegov duh traje i da bude za mnoge u našoj Crkvi i nadalje nadahnuće – poručio je kardinal Bozanić.
U prigodi svečanog obilježavanja Dana Nacionalne i sveučilišne knjižice u Zagrebu, 22. veljače, ravnatelju Metropolitanske knjižnice Zagrebačke metropolije svećeniku Vladimiru Magiću dodijeljena je nagrada za osobit doprinos i razvoj hrvatskog knjižničarstva. Tu je odluku na prijedlog Hrvatskoga državnog arhiva donio tročlani Odbor i Stručno vijeće knjižnice, a samu nagradu uručio je glavni ravnatelj NSK-a Tihomil Maštrović, čemu su nazočili i zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško, rektor Sveučilišta u Zagrebu Aleksa Bjeliš te drugi uzvanici.
Kako se ističe u obrazloženju Odbora za dodjelu nagrade, vlč. Magić svojim je „stručnim zalaganjem, znanjem, marljivošću i ustrajnošću uspio Metropolitanu urediti prema suvremenim načelima knjižničarstva“, a očit je i njegov „doprinos u razvoju knjižničarstva u području stare knjige i njezinog promicanja u široj kulturnoj zajednici i inozemstvu. (...) Njegova postignuća i doprinos knjižničarstvu prepoznati su u Hrvatskome državnom arhivu, unutar kojega Metropolitana djeluje već petnaestak godina. Stoga ne čudi da je prijedlog za dodjelu Nagrade Nacionalne i sveučilišne knjižnice vlč. Magića podržan i na razini te ustanove i od njegovih kolega knjižničara“ – čita se, među ostalim, u obrazloženju. Vladimir Magić već više od tri desetljeća djeluje u najvažnijoj crkvenoj knjižnici u Hrvatskoj, a tijekom toga vremena obavljao je niz poslova - od obrada starih i rijetkih knjiga te rukopisa do predstavljanja Metropolitane objavljivanjem kataloga, faksimila i pretisaka.
Zahvaljujući za dodijeljenu nagradu, vlč. Magić rekao je kako moramo biti ponosni na bogatstvo koje posjedujemo u pisanoj baštini te potaknuo da se i dalje pisana riječ čuva i istražuje te predstavlja stručnoj, ali i široj društvenoj javnosti.
U ponedjeljak, 21. veljače, pogrebne obrede na zagrebačkom Mirogoju i Svetu Misu zadušnicu u prepunoj župskoj crkvi Sv. Petra apostola, za preminulog kanonika Prvostolnog kaptola zagrebačkog i dugogodišnjeg župnika te župe mons. Matiju Stepinca, predvodio je zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić.
Mons. Stepinac volio je Boga i ljude, ljubio je svoje svećeništvo, sav je život dao za ono na što ga je Isus pozvao. I danas u molitvi zahvaljujemo Bogu za dar svećenika mons. Stepinca i molimo da se ne izgubi išta od onoga što je on dobra činio – kazao je kardinal Bozanić, dok je varaždinski biskup Josip Mrzljak podsjetio na pokojnikovu povezanost s blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem. Sadašnji župnik župe sv. Petra Josip Golubić podsjetio je na svećenički put mons. Stepinca, koji je bio sve samo ne lagan. Za svećenika je zaređen 1962. Godine, u vrijeme početka rada Drugoga vatikanskog koncila, u vrijeme buđenja, novog poleta i nada u Crkvi. Može se reći da je bio prvi koncilski svećenik u Hrvatskoj, i to ne samo po datumu ređenja – istaknuo je župnik Golubić. On je potom podsjetio na podizanje mlade Crkve u Novom Zagrebu, nakon čega mons. Stepinac odlazi u Vlašku ulicu, gdje je doživio i stvaranje, rađanje i uskrsavanje voljene Hrvatske. Gotovo da nema osobe iz javnog društvenog i političkog života koja se nije susretala s Matijom i željela čuti njegovo mišljenje. Uvijek svima otvorena srca i otvorenih vrata. Susreti, pomoć tisućama prognanika i izbjeglica, organizacija Caritasa, ulazak u škole, bolnice, starački dom, radio emisije. Shvaćao je da se evanđelje mora naviještati bilo zgodno ili nezgodno. Dakako, osim župa na kojima je djelovao, svi znamo koliko mu je značio Krašić i koliko se radovao beatifikaciji kardinala Stepinca – kazao je župnik Golubić, izrekavši na kraju riječ zahvale za sve dobro koje je preminuli mons. Matija Stepinac za svoga ovozemnog života učinio.