Crkvena zbivanja u BiH

Mirovni sporazum, potpisan koncem 1995. godine u Daytonu i Parizu, zapravo je Ustav Bosne i Hercegovine kojim jest zaustavljen rat ali je, u isto vrijeme, uvelike legalizirana nepravda počinjena tijekom rata te zemlja podijeljena na dva dijela. Iako svi uviđaju nužnost uređenja Bosne i Hercegovine na način da sva tri naroda budu jednakopravni te da svaki njezin građanin ima jednaka prava u svakom dijelu zemlje, ipak do tih promjena ne dolazi niti je do njih posebno stalo onima koji se domognu vlasti. Također je vidljivo da predstavnici stranaka u BiH s hrvatskim predznakom teško dolaze do temeljnih zajedničkih stajališta u borbi za jednakopravnost hrvatskog naroda pa im stranački interes postane važniji od svega drugog. Također je činjenica da bi, i u slučaju potpune sloge, teško uspjeli ostvariti jednakopravnost bez otvorenosti druga dva naroda i pomoći međunarodne zajednice.
O trenutnom političkom stanju u Bosni i Hercegovini odnosno zastoju u uspostavi vlasti nakon izbora, apostolskog nuncija u BiH nadbiskupa Alessandra D'Errica upoznali su, svatko sa svoga gledišta, predstavnici Hrvatske stranke prava, a potom i HDZ BiH i HDZ 1990 koji smatraju da vlast trebaju formirati stranke koje imaju većinski izborni legitimitet. Nuncij D'Errico je iskazao zabrinutost zbog nepostizanja dogovora političkih stranaka kao i zbog činjenice da se legitimnim predstavnicima hrvatskog naroda, izabranim na izborima, osporava adekvatno predstavljanje svoga naroda u institucijama vlasti. Predstavnici dva HDZ-a su o ovome informirali i kardinala Puljića ističući da u procesu uspostave vlasti ima jakih pokušaja negiranja većinske izborne volje hrvatskog naroda.
Trenutno stanje u Bosni i Hercegovini, s posebnim naglaskom na poteškoće s kojima se sučeljava krajevna Crkva, kardinal Puljić je 11. veljače u Sarajevu razgovarao sa zamjenikom američkog veleposlanika u Republici Hrvatskoj g. Hoytom Brianom Yeem. Navodeći statističke podatke o broju katolika u BiH, kardinal Puljić je kazao da perspektiva katolika u Bosni i Hercegovini uvelike ovisi o pravima hrvatskog naroda jer su katolici najvećim dijelom Hrvati. Gosp. Yee se složio da, bez pomoći međunarodne zajednice, neće biti moguće mijenjati sadašnji Ustav u BiH.
Vijeće za liturgiju Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine održalo je 16. veljače svoju redovnu sjednicu kojom je predsjedao biskup banjolučki mons. dr. Franjo Komarica. Dogovoreno je da se biskupima na proljetnom zasjedanju Biskupske konferencije predoči sadržaj prijedloga za Hodočasnički vodič te da se što prije prikupe podaci o svim crkvenim pjevačkim zborovima, voditeljima i animatorima crkvenog pjevanja, o orguljama i drugim glazbenim instrumentima kao i da se imenuju odgovorni za organiziranje „Zlatne harfe“. Raspravljalo se i o potrebi pripremanja i tiskanja orguljske pratnje za liturgijsku pjesmaricu „Pjevajte Gospodinu pjesmu novu“, što bi se moglo ostvariti u idućih nekoliko mjeseci.
Biskup Komarica je iskoristio svoj dolazak u Sarajevo da 17. veljače službeno pohodi sjedište Konferencije viših redovničkih poglavara i poglavarica Bosne i Hercegovine te se susretne s predsjednicom s. Ivankom Mihaljević, provincijalnom glavaricom Školskih sestara franjevki Bosansko-hrvatske provincije, a u razgovoru je sudjelovala i tajnica Konferencije s. Jadranka Obućina, članica Družbe sestara Klanjateljica Krvi Kristove. Biskup Komarica se zanimao za rad i djelovanje Konferencije. Istaknuo je važnost i bogatstvo redovništva u Crkvi i društvu te izrazio zahvalnost Bogu za postojanje ove mlade institucije na našim prostorima. Podržao je rad Konferencije i izrazio svoju zahvalnost i otvorenost za suradnju u zalaganju za opće dobro. Konferencija je osnovana u studenom 2000. godine., a okuplja 24 redovničke zajednice koje djeluju na području BiH.
Od 14. do 17. veljače u Vrhbosanskom bogoslovnom sjemeništu u Sarajevu održane su duhovne vježbe na kojima je sudjelovalo 60 svećenika na čelu s kardinalom Puljićem i pomoćnim biskupom vrhbosanskim mons. dr. Perom Sudarom. Voditelj duhovnih vježbi mons. dr. Marko Semren, pomoćni biskup banjolučki, iznosio je razmatranja o duhovnom rastu i duhovnoj zrelosti, o spoznaji Božje volje i zaprekama na putu svetosti te životu u Kristu, a svakog dana slavljena je zajednička Euharistija, moljeni svi časovi brevijara i krunica te upriličeno klanjanje pred Presvetim. „Ako ne budemo s Isusom svakodnevno i ne budemo u Njegovoj školi, brzo će okopniti naše snage, naše znanje i naše iskustvo te nećemo imati što drugima dati. Ako dajemo Krista, ljudi će rado dolaziti“, naglasio je biskup Semren okupljenim svećenicima koji su se, obnovljeni i ohrabreni Riječju Božjom i međusobnim zajedništvom, vratili vršenju svog poslanja.
U franjevačkoj crkvi sv. Petra i Pavla, 14. veljače Svetom misom obilježena je 66. obljetnica pogibije sedmorice franjevaca koje su 1945. ubili partizani. Misu je predslavio mostarski gvardijan fra Iko Skoko u koncelebraciji s provincijalom fra Ivanom Sesarom i tridesetak svećenika. Naime, 14. veljače 1945. partizani su iz samostana sv. Petra i Pavla izveli sedmoricu fratara u popodnevnim satima te ih, vezane žicom, odveli i na mjestu zvanom Čekrk, nekoliko stotina metara nizvodno od samostana, ubili i bacili u Neretvu. U prigodnoj propovijedi fra Iko je istaknuo da su fratri pobijeni zbog svog moralnog, duhovnog i intelektualnog značaja i svjedočenja.