Tiskovna konferencija o redovničkome stanju u 2010. godini
U povodu Dana posvećenog života Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP)
i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) u svom sjedištu u Zagrebu
u srijedu 2. veljače organizirali su konferenciju za novinare s temom "Stanje hrvatskog
redovništva u 2010." Okupljenima se u ime predsjedništva HKVRP-a obratio fra Ivan
Paponja, TOR, a potom je o temi konferencije govorio dr. Dario Tokić, OCD. Na početku
je predstavio statističke podatke, prema kojima hrvatsko redovništvo s danom 31. prosinca
2010. okuplja 3896 redovnica i 1540 redovnika, što, prema popisu iz 2001. godine,
predstavlja kvantitativno 0,12% stanovništva RH. No, unatoč tom malom postotku, zasluge
hrvatskog redovništva su mnogo veće, i to ne samo na strogo crkvenom području, nego
društvenom, rekao je Tokić, te je u tom kontekstu istaknuo nekoliko područja. Tako
je rekao kako redovništvo u Hrvatskoj razvija kulturu obrazovanja i društvo znanja,
i u povijesti, i danas. Podsjetio je na učilišta koja su osnovali redovnici, kao i
imena zaslužnih redovnika. U pogledu današnje situacije, rekao je kako su od 1540
redovnika njih čak 1445 ili 93,83% visoko obrazovani ljudi s najmanje jednim fakultetom,
a više od stotinu ih ima doktorat ili magisterij znanosti. U posljednje vrijeme raste
i broj redovnica sa završenim fakultetom, kao i poslijediplomskim studijem. Kao
drugu važnu točku prinosa redovništva istaknuo je otvaranje Hrvatske svijetu i njeno
povezivanje s međunarodnom zajednicom. Podsjetio je kako u Hrvatskoj većinom djeluju
redovničke zajednice koje su papinskog prava, te su im vrhovne uprave smještene u
inozemstvu. No, upozorio je i kako su redovničke zajednice izrasle kao autohtoni plod
vjere i pobožnosti hrvatskog naroda također su s mnogobrojnim vezama povezane i upućene
na međunarodne kontakte. Zaključio je kako hrvatski redovnici i redovnice predstavljaju
s jedne strane izvrsne veleposlanike hrvatske kulture i identiteta u svijetu, a s
druge strane sredine iz kojih potječu obogaćuju novim iskustvima i motiviraju na otvaranje
svijetu i širenje kulturnih obzora. Nadalje je istaknuo kako redovništvo u Hrvatskoj
razvija kulturu demokracije, što se očituje u jednakopravnosti. Kao važnu točku
istaknuo je i doprinose društvenom blagostanju i to u vidu ustanova (dječji vrtići,
kuće za starije), svojim kadrovima (uglavnom redovnice koje djeluju u zdravstvenom
sustavu), ulaganjem, te naposljetku zapošljavanjem vjernika laika pri svojim redovnim
zajednicama i ustanovama. U završnom dijelu izlaganja dr. Tokić se osvrnuo na
probleme koje susreće današnje redovništvo. Podsjetio je kako do suvremene demokratske
hrvatske države redovničke zajednice nisu pravno ni postojale. U suvremenoj demokraciji
moglo bi se poraditi na tome da učinci javno danih redovničkih zavjeta imaju svoje
posljedice i na području sekularne države. Istaknuo je i problem plaćanja komunalnih
naknada, gdje se redovničke zajednice tretira kao poduzeća, a ne kućanstva. Bez želje
za ikakvim prozivanjem, kao i uvijek svjesni vlastite suodgovornosti za zajedničko
dobro, smatramo da nam je u ovoj godini poraditi na tome da se potrebno zakonodavstvo
uskladi sa stvarnošću života redovničkih zajednica, jer nismo zadovoljni sadašnjom
pravnom regulativom u kojoj redovništvo nije priznato ni prepoznato u svojoj specifičnosti
kao jednakopravni subjekt s ostalim građanima zajedničke države, zaključio je dr.
Tokić.