2011-02-02 17:55:05

Tiskovna konferencija o redovničkome stanju u 2010. godini


U povodu Dana posvećenog života Hrvatska unija viših redovničkih poglavarica (HUVRP) i Hrvatska konferencija viših redovničkih poglavara (HKVRP) u svom sjedištu u Zagrebu u srijedu 2. veljače organizirali su konferenciju za novinare s temom "Stanje hrvatskog redovništva u 2010."
Okupljenima se u ime predsjedništva HKVRP-a obratio fra Ivan Paponja, TOR, a potom je o temi konferencije govorio dr. Dario Tokić, OCD. Na početku je predstavio statističke podatke, prema kojima hrvatsko redovništvo s danom 31. prosinca 2010. okuplja 3896 redovnica i 1540 redovnika, što, prema popisu iz 2001. godine, predstavlja kvantitativno 0,12% stanovništva RH. No, unatoč tom malom postotku, zasluge hrvatskog redovništva su mnogo veće, i to ne samo na strogo crkvenom području, nego društvenom, rekao je Tokić, te je u tom kontekstu istaknuo nekoliko područja.
Tako je rekao kako redovništvo u Hrvatskoj razvija kulturu obrazovanja i društvo znanja, i u povijesti, i danas. Podsjetio je na učilišta koja su osnovali redovnici, kao i imena zaslužnih redovnika. U pogledu današnje situacije, rekao je kako su od 1540 redovnika njih čak 1445 ili 93,83% visoko obrazovani ljudi s najmanje jednim fakultetom, a više od stotinu ih ima doktorat ili magisterij znanosti. U posljednje vrijeme raste i broj redovnica sa završenim fakultetom, kao i poslijediplomskim studijem.
Kao drugu važnu točku prinosa redovništva istaknuo je otvaranje Hrvatske svijetu i njeno povezivanje s međunarodnom zajednicom. Podsjetio je kako u Hrvatskoj većinom djeluju redovničke zajednice koje su papinskog prava, te su im vrhovne uprave smještene u inozemstvu. No, upozorio je i kako su redovničke zajednice izrasle kao autohtoni plod vjere i pobožnosti hrvatskog naroda također su s mnogobrojnim vezama povezane i upućene na međunarodne kontakte. Zaključio je kako hrvatski redovnici i redovnice predstavljaju s jedne strane izvrsne veleposlanike hrvatske kulture i identiteta u svijetu, a s druge strane sredine iz kojih potječu obogaćuju novim iskustvima i motiviraju na otvaranje svijetu i širenje kulturnih obzora. Nadalje je istaknuo kako redovništvo u Hrvatskoj razvija kulturu demokracije, što se očituje u jednakopravnosti.
Kao važnu točku istaknuo je i doprinose društvenom blagostanju i to u vidu ustanova (dječji vrtići, kuće za starije), svojim kadrovima (uglavnom redovnice koje djeluju u zdravstvenom sustavu), ulaganjem, te naposljetku zapošljavanjem vjernika laika pri svojim redovnim zajednicama i ustanovama.
U završnom dijelu izlaganja dr. Tokić se osvrnuo na probleme koje susreće današnje redovništvo. Podsjetio je kako do suvremene demokratske hrvatske države redovničke zajednice nisu pravno ni postojale. U suvremenoj demokraciji moglo bi se poraditi na tome da učinci javno danih redovničkih zavjeta imaju svoje posljedice i na području sekularne države. Istaknuo je i problem plaćanja komunalnih naknada, gdje se redovničke zajednice tretira kao poduzeća, a ne kućanstva. Bez želje za ikakvim prozivanjem, kao i uvijek svjesni vlastite suodgovornosti za zajedničko dobro, smatramo da nam je u ovoj godini poraditi na tome da se potrebno zakonodavstvo uskladi sa stvarnošću života redovničkih zajednica, jer nismo zadovoljni sadašnjom pravnom regulativom u kojoj redovništvo nije priznato ni prepoznato u svojoj specifičnosti kao jednakopravni subjekt s ostalim građanima zajedničke države, zaključio je dr. Tokić.








All the contents on this site are copyrighted ©.