Europske biskupske konferencije o pastoralu mladih
U srcima se profesora, studenata i administrativnoga osoblja u našim sveučilišnim
zajednicama i u europskoj kulturi osjeća nova potreba za Bogom. Zbog toga se dušobrižništvo
sveučilišta ne treba baviti samo studentima, nego ima raditi kako bi omogućilo susret
između bogatstva evanđeoske poruke i mnogostrukosti područja ljudskoga znanja – zaključak
je istaknut u priopćenju objavljenom na svršetku kongresa Vijeća europskih biskupskih
konferencija (CCEE) o sveučilišnom pastoralu. Na četverodnevnom se skupu, održanom
u Münchenu od 27. do 30. siječnja, okupilo 60 izaslanika iz 23 biskupske konferencije
Europe, te predstavnici sveučilišnih udrugâ i pokretâ, kako bi raspravljali o temi
„Formacija, odgoj i Evanđelje. Vidici sveučilišnoga pastorala u Europi“. U pozdravnom
je govoru domaćin, kardinal Reinhard Marx, istaknuo da je sveučilišni pastoral danas
pozvan razraditi novu humanističku sintezu, kako je to napomenuo Sveti Otac u enciklici
'Caritas in veritate'. Zbog toga je Crkvi potrebno opće viđenje znanosti, koje promiče
potpunu formaciju, kao i pedagoški odgoj oblikovan na pouzdanju. Potrebno je, naime,
- prema riječima kardinala Marxa – pomoći ljudima živjeti u pluralnosti koja će sve
više obilježavati budućnost naših gradova. Skup je bio usredotočen na tri teme:
sveučilišni studenti danas; iskustvo vjere u sveučilišnom kontekstu; te dijalog vjere
sa znanošću i kulturom. Što se tiče profila današnjeg studenta, istraživač Tino Bargel
sa sveučilišta u Konstanzu u svojem je izlaganju prikazao mladoga čovjeka koji zahtijeva
više djelotvornosti u vidiku budućeg posla, i kojemu temeljne vrednote nisu jasne.
Osim toga, teško ga je uključiti u zajedničke pothvate, a smanjuje se i zanimanje
za politiku i javno zalaganje. S druge pak strane, raste poštovanje prema roditeljima,
braći i prijateljima. Do toga dolazi – po mišljenju njemačkog istraživača – zbog toga
što većini studenata nije jasno kako će se društvo razvijati u budućnosti, i ne zna
za što se zalagati. Opći je zaključak na skupu bio da ovaj naraštaj studenata, više
nego ikoji drugi, želi sigurnost. Na iskustvo se vjere u sveučilišnom kontekstu
osvrnuo msgr. Sergio Lanza, crkveni asistent Katoličkoga sveučilišta Presvetoga Srca,
koji je istaknuo da bi sveučilište trebalo postati „kampus za evangelizaciju“. Nakon
više stoljeća tragične podjele između vjere i kulture, za kršćansku se zajednicu –
prema riječima msgr. Lanze – pojavljuje prigoda za preuzimanje proročke uloge, a dušobrižništvo
inteligencije pravi je put kojim valja krenuti. Na posljetku, odnos između vjere i
razuma bio je u središtu izlaganja koje je poslao kardinal Péter Erdö, predsjednik
Vijeća europskih biskupskih konferencija, a u kojemu je istaknuo da različiti znanstvenici
u sveučilišnim zajednicama, svatko sa svojom stručnošću, mogu pridonijeti tom dijalogu,
i svojim zajedničkim istraživanjima mogu povezati našu kršćansku vjeru sa životom
u našim društvima. Iz Hrvatske je na tom skupu sudjelovao pomoćni zagrebački biskup
Ivan Šaško.