Započeo niz susreta o najvažnijim govorima pape Benedikta XVI.

Na poticaj Pastoralnoga ureda za sveučilišta u Rimskom vikarijatu, u Apostolskoj je lateranskoj palači započeo niz od tri susreta o temama Papinih govora. Tako je 20. siječnja održan prvi susret o Papinu govoru na Sveučilištu u Regensburgu, 27. siječnja bit će o Papinu govoru u Parizu, a 3. veljače o Papinu govoru u Westminster Hallu. U predavanjima i raspravama sudjeluju profesori rimskih svjetovnih i crkvenih sveučilišta.
Na prvom je susretu rektor Papinskoga lateranskog sveučilišta, msgr. Enrico Dal Covolo, govorio o „Vjerskom pitanju između pogana i kršćana“, - piše talijanski katolički dnevnik Avvenire - i tom prigodom istaknuo da je kršćanstvo, od samih svojih početaka povezivalo pitanje Boga s istinom o bivovanju, uz neiscrpni dijalog između razuma i vjere, u kojemu je, dosljedno, sâm razum raspoloživ za otajstvo te se „širi“.
Francesco D'Agostino, profesor filozofije prava na rimskom sveučilištu Tor Vergata, u govoru je iz Regensburga uočio upozorenje Svetoga Oca upućeno znanosti, da se „ne izgubi u ograničavajućem scijentizmu“. Papino upozorenje znanosti da se sama obrani, ne želi preurediti znanstvene metode. Znanstvenici – kako je rekao prof. D'Agostino – ne smiju činiti korake unatrag. Znanost je istinita, ali nedostatna u odnosu na stvarnost. To širenje viđenja kroz metafizičke, egzistencijalne, estetske vidike ima etičke posljedice. Ispravno je pokoravati se istini o stvarima. Ali ne poput robova, nego kao djeca koja su poslušna ocu. Ne možemo poznavati stvari ako ih ne volimo – istaknuo je prof. D'Agostino.
U svojemu je pak izlaganju Giorgio Israel, profesor matematike na rimskome sveučilištu La Sapienza, primijetio da se najbolja obrana relativizma nalazi u priznavanju „racionalnosti i zamisli o objektivnosti, koje su šire od onih koje predlažu znanstvena pravila, a u kojima nema mjesta za misao o Bogu“. Dok je Papin vikar za grad Rim kardinal Agostino Vallini, ističući zadovoljstvo Svetoga Oca zbog održavanja ovih „filozofskih“ susreta, podsjetio na kraju da su kršćanski mučenici, umirući, branili upravo područje pojedinačne svijesti, protiv nametanja vjerovanja.