O zbivanjima u Crkvi u Hrvatskoj – pripremio Vedran Šmitran
Zagrebački nadbiskup metropolit kardinal Josip Bozanić i predsjednica Vlade Republike
Hrvatske Jadranka Kosor susreli su se danas u Nadbiskupskom dvoru u Zagrebu, a tijekom
susreta razgovarali su o predstojećem pohodu pape Benedikta XVI. Hrvatskoj, 4. i 5.
lipnja. Osvrnuli su se na dosad učinjene korake u pripremi Papina pohoda, kao i na
brojne zadaće koje slijede u narednim mjesecima. Predsjednica Vlade također je
upoznala kardinala sa stanjem završnih pregovora o ulasku u Europsku Uniju te o gospodarskim,
socijalnim i demografskim projektima Vlade Republike Hrvatske. Na susretu je bilo
riječi i o aktualnim pitanjima od posebne važnosti za građane Republike Hrvatske,
kardinal Bozanić zahvalio je ovom prigodom predsjednici Vlade na naporima što ih u
svojoj odgovornoj službi ulaže za dobrobit građana Hrvatske – navodi se u priopćenju
Vladinoga Ureda za odnose s javnošću i Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije. Svetkovina
svete Stošije, mučenice, zaštitnice Zadarske nadbiskupije i zadarske katedrale, zaključena
je svečanim euharistijskim slavljem, kojemu je 15. siječnja u svetičinoj katedrali
u Zadru predsjedao porečko-pulski biskup Ivan Milovan. Mučenici su čuđenje u svijetu.
Svojom spremnošću da i život žrtvuju bez fanatizma, dapače, u ljubavi prema Bogu,
čovjeku i progoniteljima, mučenici provociraju, 'bodu oči'. Ljudi se moraju pitati
što to taj ima u sebi, što ga to nosi te je spreman i život žrtvovati. Provocira njihova
ljubav, hrabrost, vjernost, ljubav, opraštanje – istaknuo je biskup Milovan, dodavši
kako primjer mučenika progoniteljima ne da mira i često ih dovodi obraćenju, kao što
se dogodilo i Pavlu nakon Stjepanova mučeništva. Mučenik je kršćanin koji se vjerom
i ljubavlju povezao s Kristom; on poistovjećuje sebe s Kristom i svoj život s njegovim
životom. On to čini u svakodnevnim djelima pravde, istine i ljubavi, a u izvanrednim
prilikama, pred izazovima da se odrekne Krista, svoje savjesti i duše, mučenik daje
i najveće svjedočanstvo: krvlju – pojasnio je biskup, podsjetivši kako su kršćani
koji su podnijeli mučeništvo u vrijeme Dioklecijanova progona – a među njima je i
sveta Stošija – na poseban način povezani s našim krajevima. U svijetu sivila gdje
je moda živjeti po zakonima moralnog relativizma, hedonizma, sebičnosti i neosjetljivosti
za druge, prihvaćanja novog poganstva u gledanju na život, brak i obitelj – u takvome
svijetu svako dosljedno življenje i svjedočenje vjere doista provocira. Ali, to jest
poziv i zadaća kršćana u svijetu: biti svjetlo, sol i kvasac – poručio je biskup Milovan,
dodavši da je dnevno, nekrvno, takozvano bijelo mučeništvo, kad se primjerom života
svjedoče vrednote koje proizlaze iz zajedništva s Kristom. U današnjem sekulariziranom
društvu osobitu važnost ima baš svjedočanstvo riječi i života vjernika laika; i to
u životnoj sredini gdje je koga Providnost postavila: u gospodarstvu, politici, kulturi,
zdravstvu, medijima, prosvjeti. To je specifično poslanje koje vjernici laici imaju
u Crkvi i svijetu. Kako je dobro i blagotvorno imati na što više mjesta, na svim razinama,
što više ljudi koji ne misle prvenstveno na osobnu korist i probitak, nego im je svagdje
sveto poštovanje istine, dobrote, pomirenja; ljubavi prema Bogu i čovjeku – zaključio
je porečko-pulski biskup. Vojni ordinarij Juraj Jezerinac predvodio je prošle subote,
15. Siječnja, u župskoj crkvi Presvetog Srca Isusova u Karlovcu, sveto misno slavlje
u povodu obilježavanja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske. Danas se
spominjemo 19. obljetnice uspostave slobodne i neovisne države Hrvatske. Svaki spomen
na taj čin budi u nama zahvalnost dobrome Bogu, ali i svima onima koji su tome pridonijeli,
posebno hrvatskim braniteljima, kako mrtvima, tako i živima – kazao je vojni biskup,
podsjetivši na riječi blagopokojnoga kardinala Franje Kuharića; da smo, naime, priznanjem
Hrvatske prestali biti anonimni, da smo postali subjekt međunarodnog prava i međunarodnih
odnosa te konačno zemlja koja nakon tolikih stoljeća smije i može iznijeti pravu istinu
o sebi, tumačiti svoju povijest, zahtijevati svoja prava i graditi svoje dostojanstvo. Na
tom priznanju svakako treba zahvaliti i Svetoj Stolici, posebno papi Ivanu Pavlu II.,
ondašnjem hrvatskom vrhovništvu, institucijama znanosti, kulture, politike i gospodarstva
te svima koji su se svojim znanjem i iskrenim rodoljubljem zauzimali za pobjedu pravednosti
i mira, osobito hrvatskim iseljenicima. Sada imamo Hrvatsku. Nastala je, nažalost,
uz velike žrtve hrvatskih očeva i mladića, žena i djevojaka. Njih više od petnaest
tisuća. Slijedi nam ne manje važan zadatak: kako urediti zemlju da ona bude zemlja
prava, slobode, dostojanstva čovjeka, iskustva mira za sve svoje građane. Jasno nam
je da, ako želimo dobro sebi i svome hrvatskom narodu, prioritet treba staviti na
moralno-odgojno područje, osnažujući ulogu odgovornosti. Drugog puta za promjenu i
boljitak ove zemlje nema – poručio je biskup Jezerinac, čestitajući 19. obljetnicu
međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske.