Govor Svetoga Oca Diplomatskom zboru

Potičem sve: odgovorne političare, vjerske vođe i osobe svih vrsta, da odlučno pođu putom prema istinskom i trajnom miru, koji ide kroz poštivanje prava na bezuvjetnu vjersku slobodu – istaknuo je Benedikt XVI. na tradicionalnom susretu na početku nove godine s članovima Diplomatskog zbora akreditiranoga pri Svetoj Stolici.
U ime nazočnih veleposlanika Svetoga je Oca pozdravio dekan kardinalskog zbora, veleposlanik Alejandro Valladares Lanza, a Papa je odmah na početku govora podsjetio na nedavno preminulu nizozemsku veleposlanicu pri Svetoj Stolici. Budući je vaša zajednica vrlo ujedinjena, siguran sam da je i danas u vašim mislima veleposlanica Nizozemske kraljevine koja se prije nekoliko tjedana vratila Očevoj kući. U molitvi se pridružujem vašim osjećajima – kazao je Benedikt XVI
Sveti je Otac započeo govor osvrtom na Božić, utjelovljenje Sina Božja, na svjetlo koje je prije dvadeset stoljeća obasjalo Betlehemsku noć, koja simbolizira stanje čovječanstva u njegovoj potrebi svjetla, ljubavi i mira. Nebeske su čete ondašnjim ljudima kao i današnjim navijestile dolazak Spasitelja: „Narod koji je u tmini hodio svjetlost vidje veliku, one što mrklu zemlju obitavahu svjetlost jarka obasja“ (Iz 9,1). Utjelovljenje Sina Božjeg premašuje svako ljudsko očekivanje. U svojoj apsolutnoj besplatnosti, taj je spasenjski događaj istinski i cjelovit odgovor na najdublju ljudsku želju. Istinu, dobrotu, sreću i puninu života za kojima čovjek čezne Bog mu je darovao. Želeći te blagodati svaki osoba svjesno ili nesvjesno traži svoga Stvoritelja, jer „samo Bog može utažiti žeđ ljudskoga srca“ – istaknuo je Papa.
Čovječanstvo je tijekom svoje povijesti vjerovanjima i obredima uvijek očitovalo stalno traženje Boga (a ti oblici izražavanja su opći), te se s pravom čovjeka može nazvati religioznim bićem. Religiozna je dimenzija neporecivo i neotuđivo obilježje ljudskog bića i djelovanja, mjera ostvarivanja njegove sudbine i izgradnje ljudske zajednice kojoj pripada. Stoga, kad pojedinac ili i oni koji ga okružuju zanemari ili niječu to temeljno obilježje, dolazi da neravnoteže i sukoba na svim razinama, u osobi i u odnosima među osobama – ustvrdio je Papa ističući da je baš zbog toga u poruci za Svjetski dan mira ustvrdio da je vjerska sloboda put za mir.
Vaša je nazočnost u ovoj svečanoj prigodi, gospodo veleposlanici, poziv da se osvrnem na poštivanje vjerske slobode u svim zemljama koje vi predstavljate. Nije mali broj zemalja u kojima se ne krši vjerska sloboda. Vjerska sloboda je ljudsko pravo, ustvari je prvo ljudsko pravo, jer je prvo povijesno potvrđeno, a osim toga, ono je konstitutivna čovječja dimenzija, njegov odnos sa Stvoriteljem, a ipak ga se često krši i dovodi u pitanje. No, čini mi se da društvo, odgovorni političari i javno mnijenje, premda ne uvijek na ispravan način, danas bivaju svjesniji te bolne rane koja se zadaje dostojanstvu i slobodi religioznog čovjeka, na što sam u više navrata upozoravao – rekao je Sveti Otac i pri tome spomenuo prošlogodišnja apostolska putovanja na Maltu i u Portugal, Cipar, Ujedinjeno kraljevstvo i Španjolsku, te Posebnu biskupsku sinodu za Bliski istok, gdje se progoni kršćane poradi njihove vjere u Krista i vjernosti Crkvi.
Govoreći baš o Bliskom istoku, Papa je podsjetio na atentate protiv kršćana u Iraku, te na nedavni pokolj kršćana u Egipatskoj Aleksandriji. Ponovno je pozvao državne vlasti i muslimanske vjerske uglednike da jamče sigurnost svojim sugrađanima kršćanima kako bi mogli pridonijeti napretku država čiji su građani. Zar ovo treba ponavljati? Kršćani su pravi i izvorni građani na Bliskome istoku, odani svojoj domovini, vjerni svim svojim nacionalnim obvezama. Sasvim je naravno da oni mogu uživati sva građanska prava, pravo na slobodu savjesti i bogoštovlja, slobodu u poučavanju i odgoju i služenju obavijesnim sredstvima – istaknuo je Benedikt XVI. te pohvalio inicijative nekih europskih država i političara da Europska unija zaštiti kršćane na Bliskome istoku.
Govoreći o istinskom poštivanju vjerske slobode, rekao je da se ona ne primjenjuje u potpunosti ako se samo jamči djelomična sloboda kulta, te potaknuo da se osmisle programi u osnovnim školama i u okviru vjerske pouke odgajaju mladi za poštivanje sve braće u ljudstvu. Što se tiče Arapskoga poluotoka, gdje su se skrasili mnogi kršćanski radnici, Papa je poželio da se Katoličkoj crvi omogući raspolaganje prikladnim pastoralnim strukturama, potom se osvrnuo na neke zakone koji krše vjersku slobodu, primjerice zakon o blasfemiji u Pakistanu. Pozvao je pakistanske vlasti da dokinu taj zakon, štoviše jer je razvidno da je on izlika za izazivanje nepravdi i nasilja protiv vjerskih manjina. Čašćenje Boga promiče bratstvo i ljubav, a ne mržnju i podjelu – ustvrdio je Benedikt XVI.
Osvrćući se na stanje na Jugu i Jugoistoku Azije, rekao je da premoć neke religije u jednoj državi ne smije biti razlogom diskriminacije drugih vjeroispovijesti u društvenome životu, još gore da se potiče nesnošljivost prema njima. Vrlo je važno, što se toga tiče, da međureligijski dijalog pogoduje zajedničkom zauzimanju u promicanju i priznavanju vjerske slobode svake osobe i svake zajednice. A kao što sam već spomenuo, nasilje protiv kršćana ne mimoilazi ni Afriku, a potvrda su napadi na crkve u Nigeriji, upravo u tijeku božićnih slavlja – ustvrdio je Sveti Otac.
Podsjećajući da ustavi mnogih država, čije se pravno uređenje nadahnjuje na filozofskim i političkim sustavima strogog nadziranja države i društva, priznaju vjersku slobodu, ali je činjenično ograničavaju, pa čak i onemogućuju život vjerskih zajednica, rekao je da trebaju nestati te dvoličnosti jer se vjernici ne trebaju dvoumiti između vjerovanja u Boga i odanosti domovini. Naročito zahtijevam da se posvuda katoličkim zajednicama jamče potpuna neovisnost organiziranja i sloboda da mogu vršiti svoje poslanje, sukladno s međunarodnim standardima – kazao je Papa te pritom spomenuo Kubu i Kinu, gdje katolička zajednica i njezini pastiri proživljavaju zaista teške trenutke, poželjevši da se još više unaprijedi započeti dijalog između crkvenih i kubanskih vlasti.
Govoreći Pak o stanju vjerske slobode na Zapadu, rekao je da se na Zapadu suočavamo s drugim prijetnjama potpunom uživanju prava na vjersku slobodu. U nekim se zemljama pridaje velika važnost pluralizmu i snošljivosti a vjeru se neprestano gura na rubne položaje u društvu. Religiju se smatra nevažnim čimbenikom u društvenome životu, pa čak i štetnim, stoga se raznim smicalicama nastoji spriječiti njezin utjecaj u društvu. Čak se od kršćana zahtijeva da se u profesionalnom životu ne pozivaju na vjersko i moralno uvjerenje, pa da se i suprotno svomu vjerskom uvjerenju imaju pokoravati zakonima koji zdravstvenim djelatnicima ne dopuštaju pravo pozivanja na savjest – istaknuo je Sveti Otac i dodao:
Drugi pak oblik marginaliziranja vjere, naročito kršćanske, jest pokušaj da se iz javnog života isključe blagdani i vjerska obilježja, tobože jer ona vrijeđaju pripadnike drugih religija i nevjernike. Tako se kršćanima onemogućuje javno ispovijedanje vjere i sijeku se kulturni korijeni koji su oblikovali identitet i društvenu čvrstoću brojnih država – ustvrdio je Papa zahvaljujući državama, organizacijama, građanskim i vjerskim udrugama, posebice Moskovskom patrijarhatu i predstavnicima pravoslavnih hijerarhija, vjernicima i nevjernicima na njihovoj privrženosti kršćanskim obilježjima.
Papa je kao prijetnju vjerskoj slobodi naveo i zakonske nacrte u nekim latinsko-američkim državama čiji je cilj onemogućiti Katoličkoj crkvi da odgaja mlade naraštaje isključujući je iz školstva. Dok mnoge od njih obilježavaju dvjestotu obljetnicu neovisnosti, dobro je spomenuti se što je sve Crkva učinila za oblikovanje njihova nacionalnog i kršćanskog identiteta. Potičem sve vlade da promiču odgojne sustave koji poštuju osnovno pravo obitelji da odluči o odgoju svoje djece i koji se nadahnjuju na načelu supsidijarnosti u ustroju pravedna društva – potaknuo je Sveti Otac ističući da je također kršenje vjerske slobode prisiljavanje katoličke djece na sudjelovanje na tečajevima o spolnom ili građanskom odgoju na kojima se govori o antropologiji koja nije u skladu s vjerom i zdravim razumom, a to se događa u nekim europskim državama – ustvrdio je Papa.
Govoreći pak o načelima na kojima se nadahnjuje djelovanje Crkve i crkvenih predstavnika na međunarodnoj razini, rekao je kako je uvjeren da se ne može stupnjevati nesnošljivost prema religijama, ali nažalost to se čini kad su u pitanju kršćani, jer ih se diskriminira zbog njihove kršćanske vjere. Neki pak žele odjelotvoriti oprečnost između ljudskih prava i vjerske slobode, niječući središnju ulogu vjerske slobode u obrani ljudskog dostojanstva, a neki pak žele vjerskoj slobodi suprotstaviti „navodna nova prava“ koja promiču neki društveni slojevi, državna zakonodavstva ili međunarodne odrednice, a zapravo je riječ o sebičnim željama koje se ne temelje na istinskoj ljudskoj naravi. Isto tako valja istaknuti da ničemu ne služi apstraktno proglašavanje vjerske slobode. Vjerska se sloboda mora primjenjivati i poštivati na svim razinama i u svim područjima, inače će se počiniti velike nepravde prema građanima koji žele javno ispovijedati svoju vjeru – upozorio je Papa.
Promicanje potpune vjerske slobode katoličkih zajednica cilj je konkordata ili drugih sporazuma koje Sveta Stolica sklapa s drugim državama, a mnoge se države služe tim međunarodnim sredstvom u odnosima između političke zajednice i Katoličke crkve, dijalogom odrede okvir suradnje, tako je prošle godine sklopljen ugovor između Svete Stolice i Bosne i Hercegovine o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama te države – podsjetio je Benedikt XVI.
Zaključujući govor, Papa je istaknuo da religija nije problem koji društvo ima rješavati, nije čimbenik nemira i sukoba. Želio bih istaknuti da Crkva ne traži povlastice, ne želi se miješati u područja koja ne spadaju na njezino poslanje nego jedino zahtijeva slobodu da može vršiti svoje poslanje. Pozivam sve da priznaju veliku povijesnu pouku: Zar se može nijekati golemi doprinos velikih religija razvitku civilizacije. Iskreno traženje Boga pridonijelo je većem poštivanju ljudskog dostojanstva. Kršćanske su zajednice svojom baštinom vrednota i načela uvelike pridonijele oblikovanju identiteta osoba i naroda, učvršćivanju demokracije u svijetu i potvrđivanju prava čovjeka i njegovih obveza. I danas su kršćani pozvani, u globaliziranome društvu, ne samo da se odgovorno ponašaju u društvu u kojem žive, nego i da ponude dragocjeni prinos u zauzimanju za pravdu, cjeloviti razvoj ljudske osobe i ispravno uređenje ljudske stvarnosti – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući:
Blažena majka Terezija iz Kalkute, čiju smo stotu obljetnicu rođenja nedavno obilježili u Tirani, Skopju, Prištini i Indiji, a kojoj su odali priznanje mnogi državnici, države i vjerski vođe raznih vjeroispovijesti, primjer je kako vjera može biti dobrotvorna za cijelo društvo – zaključio je Benedikt XVI. poželjevši da se ni jedno društvo dragovoljno ne odrekne doprinosa vjernika i vjerskih zajednica, te da nova godina bude bogata slogom i istinskim napretkom.