Stvoreno nosi Stvoriteljev 'potpis'

U današnjoj propovijedi na svetkovinu Bogojavljenja Papa je govorio Mudracima koji su tražili Isusa. Mudraci su – rekao je Benedikt XVI. – vjerojatno bili znanstvenici koji su promatrali nebo, ali ne radi horoskopa. Oni su tražili „istinsko svjetlo“ da im u životu pokaže pravi put – ustvrdio je Papa.
Na svetkovinu Bogojavljenja Crkva nastavlja promišljati i slaviti otajstvo rođenja Isusa Spasitelja. Današnjom svetkovinom napose želi istaknuti univerzalno značenje Isusova rođenja. Utjelovljujući se u Marijinu krilu, Sin Božji nije došao samo izraelskom narodu, koji predstavljaju betlehemski pastiri, nego svim ljudima, koje predstavljaju Mudraci, a koji su s Istoka došli u Jeruzalem, kako veli današnje evanđelje – rekao je Papa naglašavajući da su se zaputili tražiti istinsko svjetlo jer su bili uvjereni da stvoreno nosi u sebi „potpis“ Božji i da čovjek može i ima otkriti taj potpis.
Govoreći o susretu Mudraca s Herodom, Papa je rekao da i Heroda zanima Isus, ali ne zato da bi ga častio, nego u njemu vidi opasnost za čovjekovu slobodu i za svoje prijestolje. Heroda zanima vlast i stoga želi odstraniti prijetnju, zatamniti Boga da može vladati ljudima. Moramo se pitati imamo li i mi nešto Herodova u sebi, možda ponekad i mi u Bogu gledamo suparnika, možda smo slijepi za njegove znakove, gluhi za njegove riječi, jer mislimo da nas sputava i ne dopušta da živimo kako bismo htjeli? Ako tako gledamo na Boga, onda smo zacijelo nezadovoljni i razočarani, jer ne dopuštamo da nas vodi Stvoritelj svega. Iz svoga srca i uma moramo iskorijeniti misao da nam je Bog suparnik, moramo se otvoriti sigurnosti da je Bog svemoguća ljubav koja ništa ne oduzima, ničemu ne prijeti, dapače jedino nam On može pružiti mogućnost da živimo u punini, da kušamo istinsku radost – istaknuo je Benedikt XVI.
Osvrnuvši se na susret Mudraca s pismoznancima i teolozima, podsjetio je kako sveti Augustin tvrdi za znanstvenike i pismoznance da pokazuju put ali su nepokretni, za njih je Sveto pismo svojevrsni atlas znatiželje, skup riječi i pojmova za znanstvenu raspravu. I mi se moramo zapitati nije li Sveto pismo predmet proučavanja i stručne rasprave, ili je Knjiga koja nam pokazuje put do života? Kao što sam istaknuo u Apostolskoj pobudnici 'Verbum Domini', u Svetome pismu, čitanom u živoj crkvenoj predaji, uvijek moramo nalaziti istinu koja nam govori što je čovjek i kako se može ostvariti u punini, istinu kao put kojim uvijek valja ići zajedno s drugima ako želimo svoj život izgrađivati na hridi a ne na pijesku – upozorio je Sveti Otac.
Govoreći pak o zvijezdi koju su slijedili mudraci, rekao je da znanost ne može otkriti ono što je bitno u evanđeoskom opisu. Mudraci su tražili tragove Božje, nastojali su otkriti Božji potpis u stvorenome, znali su da nebesa pripovijedaju slavu Božju, bili su sigurni da preko stvorenoga mogu doći do Boga. Bili su dakle svjesni da se Boga može otkriti pomoću razuma i želje za Bogom, potaknute vjerom. Svemir nije nastao slučajno, u što nas neki žele uvjeriti – kazao je Papa.
Promatrajući svemir, pozvani smo otkriti što je u njegovoj dubini: mudrost Stvoritelja, neiscrpivu maštovitost Božju, bezgraničnu Božju ljubav prema nama. Ne smijemo dopustiti da nas sputavaju teorije koje mogu dosegnuti do određene mjere, a premda nisu u opreci s vjerom, ne uspijevaju protumačiti posljednji smisao stvarnosti. U ljepoti svijeta, u njegovoj tajnovitosti, veličini i smislenosti ne možemo ne zamijetiti vječnu razumnost i ne možemo ne prepustiti se da nas ona vodi do jedinoga Boga, stvoritelja neba i zemlje. Ako u tom duhu promatramo svemir, onda ćemo vidjeti da su Stvoritelj svijeta i Onaj koji se rodio u Betlehemskoj špilji i koji po Euharistiji prebiva među nama isti živi Bog, koji nas ljubi i želi nas privesti u vječni život – ustvrdio je Benedikt XVI.
Idući za zvijezdom Mudraci su došli u Betlehem, a ne u Jeruzalem što bi bilo normalno jer se na kraljevskom dvoru ima roditi kraljev sin. Što bi to imalo značiti, zapitao je Benedikt XVI. Iz svoga iskustva su shvatili da je moć, pa i ona koja dolazi od spoznaje, ponekad je zaprjeka susretu s Bogom. Bog se ne objavljuje u moći ovoga svijeta, nego u poniznosti svoje ljubavi, iste ljubavi koja od naše slobode ište da je prihvati da nas može preobraziti i voditi na putu do Onoga koji je ljubav – istaknuo je Benedikt XVI. dodajući:
I mi ponekad mislimo kako je Bog trebao očitovati svoju moć uspostavljajući pravedniji gospodarski sustav, gdje bi svatko imao ono što želi, ali to bi zapravo bila neka vrsta nasilja nad čovjekom jer bi bila zanemarena naša sloboda i ljubav. Božja se moć očitovala na drukčiji način: u Betlehemu gdje susrećemo prividnu nemoć njegove ljubavi. U Betlehem moramo ići, tamo ćemo sresti zvijezdu Božju – zaključio je Benedikt XVI.