2011-01-03 18:33:27

Komentari na napad na kršćane u Aleksandriji


Ni tri dana nakon masakra kršćana u Egipatskoj Aleksandriji ne jenjava napetost u cijelome Egiptu. Sveti je Otac jučer u nagovoru prije molitve Anđeo Gospodnji pozvao vjernike da ustraju u vjeri i svjedočenju evanđeoske miroljubivosti. A danas se kardinal Jean Louis Tauran, predsjednik Papinskoga vijeća za međureligijski dijalog, u razgovoru za Radio Vatikan osvrnuo na napad. Prva riječ koja mi dolazi na um jest „podlost“, jer se nalazimo pred izopačenjem religije; ni jedno vjerovanje ne može „pravdati“ ponašanje, koje pogađa muškarce i žene dok se mole, jer je molitva najplemenitija dimenzija ljudske osobe – kazao je kardinal Tauran dodajući da uvijek valja izbjegavati bijes, jer je loš savjetnik, i ravnodušnost, što je potvrdio Ivan Pavao II. kad je govorio o agresiji na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu: „nemamo pravo biti ravnodušni“.
Što činiti?, zapitao se kardinal i odgovorio da je rješenje dijalog. Često nam se predbacuje: vidite kamo vas je odveo dijalog, evo rezultata! Nalazimo se pred snagama zla, ali zlo se pobjeđuje dobrom. To znači da dijalog valja ojačati, a to je rekao i Papa u poruci za Svjetski dan mira, citirajući papu Pavla VI.: Naoružajmo mir oružjem koje ne ubija ljude ... Potrebno je dakle moralno oružje, koje daje snagu i prestiž međunarodnome pravu, počevši od poštivanja ugovora. Nastojmo dakle u praksi primijeniti sve svečane izjave – potaknuo je kardinal Tauran.
O napadima na kršćane u Egiptu oglasio se i pater Lombardi, ravnatelj Tiskovnoga ureda Svete Stolice i Vatikanskog radija, rekavši da je Veliki imam Al-Hazara oštro osudio napad i osobno izrazio sućut koptskom papi Shenudi, a u ovome osjetljivom i uzrujanom trenutku, kada moramo svi biti ujedinjeni, ne bih komentirao pojedinosti čiji mi smisao nije jasan – rekao je pater Lombardi.
Što se pak tiče Papina stajališta, ono je kao i uvijek, vrlo jasno: totalna osuda nasilja, blizina užasno pogođenoj zajednici, zabrinutost za vjersku slobodu kršćanskih manjina, u kontekstu zabrinutosti za vjersku slobodu svih, ne samo kršćana, a to je potvrdio i u Poruci za svjetski dan mira. Papa je bezbroj puta osudio svako nasilje, i ne samo protiv kršćana, to svjedoči i nedavni govor iračkom veleposlaniku pri Svetoj Stolici, kada je govorio o nevinim muslimanskim i kršćanskim žrtvama – istaknuo je pater Lombardi dodajući da je u ovome trenutku potrebno zauzimanje svih u borbi protiv terorizma i za sigurnost stanovništva. Svi se moraju, pa i mirotvorci svih religija, suprotstaviti nacrtu mržnje, čiji je cilj poticati podjele, napetosti i sukobe. Stoga dužna solidarnost s napadnutim kršćanima ne treba biti prigoda za raspirivanje sukoba među religijama i kulturama – zaključio je pater Lombardi.
Poznati je islamolog, isusovac pater Samir Khalil Samir, nakon napada na kršćane u Aleksandriji, govorio na radio Vatikanu o političkoj situaciji u Egiptu i o stanju koptskih kršćana u toj donedavno vrlo tolerantnoj zemlji. U Egiptu se zamjećuje porast napetosti između muslimana i kršćana. Država je postala središte islamskog fundamentalizma koji je, posljednje godine, postao još izrazitiji jer je oslabila laička politička vlast. Fundamentalisti nastoje iskoristiti sadašnju gospodarsku krizu da još više oslabe vladu. Terorističkim atentatima žele srušiti vladu i konačno uzeti vlast u svoje ruke – ustvrdio je pater Samir.
Nažalost, egipatsko društvo nije dobro odgojeno, a religiju jednostavno shvaća. I to ide na ruku fundamentalistima u stjecanju konsenzusa izazivajući sukobe i progone kršćana. Povod posljednjih napada bio je slučaj dviju kršćanki koje su se, navodno, obratile na islam, ali to uopće nitko nije mogao dokazati. Zapravo je riječ o bračnoj krizi i napetostima u obitelji. Pod tom izlikom su izazvane nedavne napetosti koje su završile maskarom kršćana na izlazu iz crkve. Svrha je tih napada stvoriti ozračje sukoba da se destabilizira vlada – ustvrdio je pater Samir dodajući da istovremeno mnogi učeni predstavnici islama nedvojbeno osuđuju napade na koptske kršćane.
Razdoblje pripreme za Božić koji se u Egiptu slavi po koptskom kalendaru ( u noći između šestog i sedmog siječnja) jest vrijeme molitve i posta. No mi smo u Egiptu svjesni da smo Crkva mučenika. Naš kalendar, ne počinje brojiti godine od Kristova rođenja, nego od Dioklecijanova progona kršćana, od 284. godine. Moramo danas ponovno biti spremni žrtvovati život u obrani vjere – primijetio je.
Govoreći pak o povijesti Kopta, rekao je da su oni domorodci u Egiptu, da potječu od pradavnih Egipćana te da za sebe kažu: „Mi smo potomci faraona“. To svi znaju, i muslimani i političari. Kopti baš muslimane smatraju doseljeničkim stanovništvom. Godinama su jedni i drugi živjeli u miru. Diskriminacije su i progoni započeli uspostavljanjem radikalnog islama, otprilike prije 40 godina, što je sada zamjetno i u zakonodavstvu. Kršćani samo traže društvenu jednakost, koju ne jamče islamski zakoni – zaključio je pater Samir.







All the contents on this site are copyrighted ©.