Sretan Božić…. Tako je među 65 jezika
papa Benedikt XVI. danas u podne nakon poruke Urbi et Orbi – gradu i svijetu – čestitao
svetkovinu Isusova rođenja na hrvatskom sa središnjega balkona Bazilike svetoga Petra.
Prije toga u bazilici je služio božićnu misu. Obraćajući se doista svima i u Rimu
i u svijetu Papa je božićni navještaj Verbum caro factum est – Riječ tijelom
postade – nazvao i uvijek novim i iznenađujućim događajem jer prelazi svaku našu i
najsmjeliju nadu, ponajviše stoga što to nije samo navještaj nego događaj koji su
doživjeli svjedoci koji su osobu Isusa iz Nazareta vidjeli, čuli, doticali. Oni su
nakon uskrsnuća priznali da je taj raspeti i uskrsnuli pravi čovjek i pravi Bog pun
milosti i istine. Sveti se Otac potom pitao kako je moguće da se Riječ utjelovila
kad su Riječ i tijelo dvije suprotne stvarnosti jer Božja vječna i svemoguća riječ
da postane krhak i smrtan čovjek? Te odmah dodao da je odgovor samo jedan a to je
ljubav. Onaj naime tko ljubi želi s ljubljenim sve dijeliti, sjediniti se s njim,
te nam Sveto pismo nudi tu golemu povijest Božje ljubavi prema svojem narodu koja
svoj vrhunac doseže u Isusu Kristu. Potom je Papa odmah to protumačio: Bog se
ne mijenja, on je vjeran samom sebi. Stvorivši svijet, izabravši Abrahama, Izaka,
Jakova otkrio je Mojsiju i svoje ime, a to je da je Bog milosrdan i pun sućuti, ljubavi
i vjernosti. Bog je ljubav od vijeka i zauvijek. U sebi je samom trojstveno zajedništvo
te su svako njegovo djelo i riječ usmjereni prema zajedništvu. Utjelovljenje je vrhunac
stvaranja. Kad je u Marijinu krilu po Očevoj volji djelovanjem Duha Svetoga oblikovan
Isus, Božji sin postavši čovjekom, stvorenje je dospjelo do vrhunca. Samo Počélo svemira,
Logos, počinje živjeti u vremenu i prostoru, ustvrdio je Benedikt XVI. te nastavio: Svjetlo
te istine očituje se onome tko ga s vjerom prihvati jer je to otajstvo ljubavi. Samo
oni koji se otvore ljubavi ispunjeni su božićnim svjetlom. Tako je bilo u Betlehemu,
tako je i danas. Utjelovljenje se Božjega Sina zbilo u povijesti, ali je nadilazi.
U noći svijeta novo se svjetlo pali, ali se može vidjeti samo jednostavnim očima vjere,
poniznim i blagim srcem koje očekuje Spasitelja. Kad bi istina bila tek matematička
formula, ona bi se po sebi nametnula. No budući da je istina ljubav, ona zahtijeva
vjeru, zahtijeva DA našega srca, kazao je Papa te odmah protumačio da naše srce upravo
to traži samo istinu koja je ljubav. To traži dijete svojim pitanjima, mladić koji
se pita o smislu života, muškarac i žena u svojoj zrelosti da ispune obiteljske i
radne obveze, starija osoba da okruni svoje bivovanje na ovoj zemlji. Riječ je
tijelom postala da bude stalno svjetlo čovječanstvu i Bog s nama, Emanuel, kao kralj
pravde i mira. A dobro znamo da njegovo kraljevstvo nije od ovoga svijeta, nego je
poput kvasca u čovječanstvu te, kad bi ga nedostajalo, ne bismo imali snage za pravi
razvitak, za suradnju, za opće dobro, za nesebično služenje i mirnu borbu za pravdu.
Stoga i vjerovati u Boga koji je s nama htio dijeliti našu povijest znači neprestani
poticaj da se u toj povijesti založimo i usred njezinih proturječja. Razlog je to
nade svima čije je dostojanstvo okrnjeno jer Onaj koji je rođen u Betlehemu došao
je osloboditi čovjeka od korijenja svakog robovanja, istaknuo je Benedikt XVI. te
potom nabrojio svoje želje gdje bi imalo ponovno zasjati božićno svjetlo. Ponajprije
za miran suživot između Izraelaca i Palestinaca, u kršćanskim zajednicama Iraka i
na čitavom Srednjem Istoku da bi odgovorni djelotvorno poradili na solidarnosti, zatim
na Haitiju, u Kolumbiji, Gvatemali, Venezueli i Kostarici. Potom je spomenuo i mirovne
teškoće u Somaliji, Darfuru, Obali Bjelokosti i Madagaskaru, a onda i u Afganistanu
i Pakistanu te između Nikaragve i Kostarike i napokon među Korejama. Zaključujući
svoju poruku Gradu i svijetu Sveti je Otac poželio da slavlje Otkupiteljeva rođenja
osnaži duh vjere, strpljivosti i smjelosti vjernika Crkve u kontinentalnoj Kini ustrajući
u vjernosti Kristu unatoč ograničavanja vjerske slobode te to jednako poželio i za
krajeve gdje se ta sloboda ne ostvaruje potpuno.